Unatoč trgovinskom ratu i stalnom pogoršavanju političkih i diplomatskih odnosa, o čemu svjedoči i najnoviji incident s kineskim špijunskim balonom u američkom zračnom prostoru, trgovinska razmjena između Sjedinjenih Država i Kine cvate. Prošle je godine, prema službenim podacima, dosegnula rekordnu razinu od čak 690 milijardi dolara.
Američki protekcionizam
Sjedinjene Države i dalje bilježe veliki deficit u trgovinskoj razmjeni s Kinom, što znači da trgovinski rat što ga je u cilju smanjenja američkog deficita protiv Kine pokrenuo tadašnji predsjednik Donald Trump, a nastavio Joe Biden, nije polučio očekivane rezultate. Prema najnovijim podacima, američki uvoz iz Kine porastao je prošle godine na 536,8 milijardi dolara, dok je u istom razdoblju američki izvoz u Kinu porastao je na 153,8 milijardi dolara.
Ispunjavajući svoje predizborno obećanje o zaštiti domaće industrije od nelojalne inozemne konkurencije i zaštiti američke industrije, Trump je 2018. uveo carine na kinesku robu u ukupnoj vrijednosti većoj od 300 milijardi dolara, na što je Kina uzvratila uvođenjem uvoznih pristojbi na oko sto milijardi dolara američkih roba, a većina tih mjera ostala je na snazi i nakon što je Trump napustio Bijelu kuću. Štoviše, njegov demokratski nasljednik dodatno je zaoštrio trgovinski rat proširivši ga na tehnološko područje pokušavajući tako zaustaviti tehnološki razvoj Kine, a time i razvoj kineskih oružanih snaga. Time se Amerika, poslijeratna globalna predvodnica i zaštitnica slobodne trgovine, okrenula protekcionizmu, i to u trenutku kada samo ekonomskim putem i snagom gospodarstva, zbog nekonkurentnosti, nije više mogla održavati svoj globalni primat.
Međutim, najnoviji podaci potvrđuju da su SAD i Kina toliko ekonomski povezani i međuovisni da ih ni kaznene mjere i višegodišnji trgovinski rat ne mogu razdvojiti, što je posljedica dugogodišnjeg procesa u kojem je Kina financirala američki proračunski deficit povećavajući američku ovisnost o Kini, a Kina postajala sve ovisnija o američkom tržištu. Na tu je ovisnost ovih dana podsjetio i Biden kada je ispričao kako je kineskog predsjednika Xi Jinpinga prošle godine nazvao kako bi ga upozorio da je Rusiju od početka invazije napustilo 600 američkih kompanija, tvrdeći da se Kina ne može otvoreno konfrontirati sa SAD-om zbog svoje ovisnosti o međunarodnoj trgovini i zapadnom tržištu.
"Natjecanje, a ne sukob"
"Podsjetio sam ga da mi je rekao da Kina treba odnose sa SAD-om i Europom zbog ulaganja u Kinu. Nato sam ga upozorio da tih ulaganja neće biti ako se Kina bude ponašala jednako kao i Rusija", kazao je Biden objašnjavajući zašto se Kina nije otvoreno svrstala na stranu Rusije u njezinu ratu protiv Ukrajine. Biden pritom ponavlja da Sjedinjene Države, unatoč povećanim napetostima zbog špijunskog balona, ne žele sukob s Kinom, nego samo "snažno natjecanje".
>> VIDEO: Zelenski nenajavljeno posjetio UK: Znamo da će sloboda pobijediti, a Rusija izgubiti
Jedine 2 super sile, ekonomske kao i vojne.