Tri posljedice i tri rješenja za šefa Vlade i ministricu

Iako je natječaj za voditelja Ekspertne radne skupine raspisan još sredinom siječnja – ime novog voditelja ERS-a, trećeg u četiri godine, još uvijek nije poznato.

Odluka je, sve je izglednije, prolongirana za danas kada bi se trebao održati novi sastanak Posebnog stručnog povjerenstva, no kako neslužbeno doznajemo, ni premijer Andrej Plenković ni ministrica obrazovanja Blaženka Divjak nemaju namjeru odustati od svojih stavova.

Divjak: Od politike ne živim

Plenković na čelu Ekspertne radne skupine želi Matka Glunčića, ministrica Divjak s gnušanjem odbacuje takvu mogućnost pa se tako obrazovna reforma opet svela na politizaciju iako je ministrica početkom svog mandata jamčila roditeljima upravo suprotan put. Bezuspješno jer sada nastupa sa stavom – “ili ja ili Glunčić.”

– Prije svega sam profesorica i znanstvenica, od politike ne živim niti sam do sada živjela. Prema tome, moja je jedina motivacija da se uvedu pozitivne promjene u školu i na fakultete, u znanost. Zato sam ovdje. To je moja motivacija – kazala je Blaženka Divjak uoči jučerašnje sjednice Vlade. Dapače, na pitanje znači li to da nikako neće popustiti u svojim stajalištima odgovorila je kako stoji iza svega što je do sada rekla.

Da su zbog obrazovne reforme ušli u Vladu, pa zbog te odluke dobili i batine, poručio je jučer i Ivan Vrdoljak.

– S partnerom u Vladi imali smo različita mišljenja o Obiteljskom zakonu pa smo pristojnom i argumentiranom politikom pronašli najbolje moguće rješenje. Imali smo drugačije poglede i na Istanbulsku konvenciju pa je pronađeno najbolje moguće rješenje. Hrvatska napokon pokazuje političku širinu i kompromisima dolazi do sve većih demokratskih standarda te djeluje u najboljem interesu naših građana. I zato sam optimističan da će i po pitanju obrazovanja doći do najboljeg mogućeg rješenja. Reforma obrazovanja nadomak je provedbe u školama – kazao je Vrdoljak. I dok se koplja lome oko jednog imena, kandidata Matka Glunčića koji je prikupio najviše bodova na natječaju, ukupno 400, eksperimentalna provedba najavljena za jesen nije ugrožena, koliko god da se HNS sada koristi tom argumentacijom i poručuje da od reforme obrazovanja neće odustati.

Ne bi eksperimentalna provedba bila ugrožena ni da se na čelo ERS-a imenuje bilo tko drugi jer je ministrica svojim dolaskom preuzela kurikularne dokumente, neovisno o ERS-u aktivirala radne skupine i dokumente predmeta proslijedila na analize, a nedavno je objavila i natječaj za izradu digitalnih sadržaja iako dio dokumenata nije recenziran ili se kao, primjerice, povijest mora doraditi. Štoviše, prva je koja ističe da je provedba reforme u ovoj fazi isključiva obveza Ministarstva obrazovanja.

No imenovanje bilo kojeg drugog kandidata, svjesni su i premijer i ministrica, od preostalih petero koji su ušli u uži krug bilo bi netransparentan izbor voditelja – baš kao što je to bio i onaj prethodni kada je na čelnu poziciju došla Jasminka Buljan Culej. A zbog netransparentnog izbora, podsjetimo, prošle godine prosvjedovala je i sama ministrica Divjak. Dapače, tada je poručila kako netransparentnosti mora doći kraj pa je, preuzevši Ministarstvo obrazovanja, provela analizu kako bi dokazala da je prethodna voditeljica ERS-a izabrana netransparentno. Analizu do danas nije javno objavila, no medijima je ona procurila iz Ministarstva obrazovanja. Ne potpuno bez znanja ministrice. A baš u tome Blaženka Divjak mora tražiti koji je uzrok da su se na natječaj za voditelja ERS-a prijavili dosad najslabiji kandidati.

Prvi sljedeći nakon Glunčića, kako doznaje Večernji list, po broju bodova u procesu izbora za voditelja Ekspertne radne skupine dekan je Učiteljskog fakulteta Ivan Prskalo koji je skupio 360 bodova, dok su svi ostali kandidati imali, doznajemo, manje od 300 bodova. HNS sada, u situaciji kada bi na čelo ERS-a mogla doći osoba koja je još i u Jokićevo vrijeme kritizirala reformu, kao glavni razlog neslaganja s Glunčićevim izborom navodi činjenicu da on ne zadovoljava uvjete natječaja – točnije da nije dostavio dokaz da ima iskustva u upravljanju projektima. No na pitanje kako je onda baš on, ako su ocjenjivali i Ministarstvo i Vlada, prošao i ušao u daljnju natječajnu proceduru, s obzirom na to da su po ovom natječaju kandidati i naknadno mogli dostaviti dokaz o radu na projektima, odgovora nemaju.

Jedini put koji im sada preostaje, a koji ne bi doveo do raskola vladajućih jest poništenje natječaja za voditelja ERS-a.
Pribjegnu li premijer Plenković i ministrica Divjak ovome rješenju, imaju drugi, doduše manji problem od raspada Vlade. Oboje su tada, kao predsjednik i potpredsjednica Posebnog stručnog povjerenstva koje i odlučuje o uvjetima natječaja za ERS, podcijenili sve ostale članove PSP-a koje je premijer sam imenovao. Tako su im odaslali poruku – ako ne prođe kandidat kojeg su odabrali, oni gube vrijeme sjedeći u tijelu u kojem ključnu ulogu imaju samo Plenković i Divjak.