Trump i Putin idu u novu nuklearnu utrku u strahu od “atomskih” Kineza

Donald Trump je ostvario svoju prijetnju – Sjedinjene Države izišle su jučer iz Sporazuma o nuklearnom naoružanju srednjeg dometa kojega su 1987. godine potpisali Ronald Reagan i Mihail Gorbačov uime Sjedinjenih Američkih Država i ondašnjeg Sovjetskog Saveza. Tim sporazumom izvan upotrebe stavile su se rakete dometa između 50 i 5.500 km. Naznake da bi Amerika mogla izaći iz više od 30 godina starog sporazuma prisutne su već neko vrijeme. Među ostalim, SAD i NATO optužili su Rusiju da krši sporazum uvođenjem nove balističke rakete, 9M729. A to je Moskva, naravno, opovrgnula.

U veljači je Donald Trump postavio 2. kolovoza za rok do kojega Rusija mora prestati kršiti sporazum ili će se iz njega povući. Sada se to i dogodilo. Jučer je američki šef diplomacije Mike Pompeo ustvrdio kako je Rusija jedini krivac za propast sporazuma.

– Imamo punu potporu naših saveznika u NATO-u, a imamo materijalne dokaze ruskog kršenja te je time suspendirala naše obveze utvrđene sporazumom – rekao je Pompeo.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je kako je sporazum praktički mrtav. Rusija je jučer od SAD-a zatražila da proglasi i poštuje moratorij na raspoređivanje nuklearnih projektila kratkog i srednjeg dometa u Europi. Kremlj je okrivio SAD za raskid sporazuma kazavši da je to “posljedica inicijative američke strane”.

Veliki korak unatrag

A sve izgleda kao da su dvije supersile i željele da se tako dogodi. Još je 2007. godine Vladimir Putin proglasio kako sporazum više ne služi ruskim interesima, no i to je bilo nakon što je 2002. George Bush povukao SAD iz sporazuma o ograničenju protubalističkih raketnih sustava. Riječ je o sustavima stvaranima upravo za obranu od balističkih raketa. Čarke oko sporazuma nastavio je i Barack Obama optužujući Rusiju da krši sporazum, no nije se iz njega povukao iz bojazni da bi to moglo pokrenuti novu utrku u naoružanju.

Pravu narav američke odluke nije teško pročitati, uostalom netom nakon objave odluke o tome se raspisao i The New York Times. Prije svega je razlog američkog, pa možda i ruskog povlačenja iz sporazuma – Kina. Procjena je američke administracije kako je Kina dugoročno znatno opasniji strateški suparnik nego Rusija. Sada dalekoistočna sila ima ozbiljnu količinu nuklearnog naoružanja, odnosno balističkih raketa, koje je razvijala jer nije bila dio sporazuma između Washingtona i Moskve. Isto tako, iako nije trenutan, sasvim je očito kako postoji potencijal nuklearnog okršaja sa Sjevernom Korejom i Iranom pa je i s te strane INF, kako se skraćeno zove sporazum iz 1987., neprihvatljiv za Trumpovu administraciju. A ne vjerujemo da bi u sadašnjoj konstelaciji globalnih odnosa bilo drugačije i s nekim drugim američkim predsjednikom.

Svijet čeka i još jedna nuklearna kriza jer za dvije godine ističe i znatno veći sporazum, Novi START (Strategic Arms reduction Treaty) kojim se regulira strateško nuklearno naoružanje. Mnogi se analitičari ne slažu s tvrdnjom da je sada svijet jednako blizu nuklearnog sukoba dviju supersila kao za Kubanske krize, naprosto zato što sporazum pokriva uski spektar naoružanja. Ono što jest zabrinjavajuće jest to što se obje strane ne osvrću previše na moguće opasnosti koje ukidanje sporazuma donosi. Očito je i Rusiji i SAD-u na pameti prije svega održanje svjetskog prestiža kojemu Kina smeta. Jer, u doba kada se INF sklapao procjena je bila kako je kinesko nuklearno oružje tako rudimentarno da još dugo vremena neće predstavljati prijetnju.

Domet 4000 km

Danas je malo drugačija situacija. Pentagonovo izvješće iz svibnja jasno svjedoči o kakvoj se snazi danas radi, a ta se snaga i povećava. Recimo, 2018. godine procjenjivalo se kako Kina ima ne više od 30 balističkih raketa intermedijarnog dometa, dok je ovogodišnja procjena puno veća – između 80 do čak 160 raketa. I nije problem samo u brojkama nego i u procjeni američkih stručnjaka kako Kina u ovom trenutku raspolaže najnaprednijim atomskim arsenalom u svijetu. I taj je arsenal raspoređen po cijelom njihovu teritoriju, pa je tako u njegovu dometu Taiwan, a moguće je doseći i Japan te Indiju. Posebna je pikanterija što svojim raketama Kina može gađati i jedan američki teritorij, Guam te još neke za Ameriku strateške ciljeve.

Priča bi se mogla proširiti već za nekoliko tjedana jer, prema informacijama koje je objavio The New York Times, Amerika bi mogla početi s testiranjem novih intermedijarnih balističkih raketnih sustava čime bi i de facto počela nova utrka u atomskom naoružanju. Najprije bi se išlo s verzijom Tomahawka koju je moguće ispaljivati s kopna. Onda bi se do kraja godine trebao pojaviti novi mobilni sustav kojim je moguće s kopna ispaljivati balističke rakete dometa 4000 km.

Izvan svega se nalazi Europa. Ali igra važnu ulogu jer Amerika te rakete mora negdje i postaviti, a logično je područje upravo Europa. Jer, ako se postave u Japan ili Koreju, tada bi to sasvim sigurno izazvalo napetosti s Kinom.