Iako do predsjedničkih izbora ima više od 16 mjeseci, američki predsjednik Donald Trump utorak 18. lipnja odabrao je za službeni početak svoje predizborne kampanje. Za taj važni događaj odabrao je Orlando na Floridi, saveznoj državi koja na svakim izborima ima presudnu ulogu za pobjedu.
Tko još vjeruje anketama
Iako stadion na kojemu se njegov skup održavao prima oko 20 tisuća ljudi, Trump je na Twitteru poručio da se prijavilo više od stotinu tisuća njegovih obožavatelja za koje su postavili goleme video zidove kako bi i oni mogli pratiti njegov govor i otvaranje kampanje. Gotovo na istom mjestu prosvjedovali su demokrati iz Floride. Oni su sakupili nekolicinu građana koji su posvjedočili kako su osobno nastradali zbog Trumpove politike.
I ankete među biračima pokazuju da bi Trump i njegov predizborni stožer morali biti itekako zabrinuti. Iako ima više od dvadeset predsjedničkih kandidata Demokratske stranke, neki od njih iskristalizirali su se kao favoriti, a čak šest njih uživa veću popularnost među biračima od sadašnjeg predsjednika. Popis onih koji su popularniji od Trumpa predvodi bivši potpredsjednik Joe Biden koji ima 53 posto podrške, dok Trump u odnosu na njega ima 40 posto.
Ne tako davno Trump mu se rugao nazvavši ga „Joe od jedan posto“ misleći pri tome da je upravo to postotak glasova koji će Biden osvojiti na predsjedničkim izborima. I demokratski socijalist Bernie Sanders ima devet posto prednosti ispred Trumpa, osam posto ima Kamala Harris, sedam posto Elizabeth Warren, a Pete Buttigieg, gay gradonačelnik maloga grada iz Indiane ima pet posto prednosti u slučaju sučeljavanja s Trumpom, pokazuju ankete. Isti postotak ispred njega ima i Cory Booker.
Uglavnom, Trump u anketama uglavnom dobiva podršku od 40 do 42 posto anketiranih birača. Procurili su i podaci nekih agencija koje je platio Trumpov stožer koje su također pokazivale da je predsjednik debelo iza Joea Bidena i to u određenom broju ključnih država. Tim agencijama Trump je osobno otkazao ugovore.
Iako ankete pokazuju da mu je popularnost na niskim granama, Trump u kampanju ulazi s više nego dobrom gospodarskom situacijom – gospodarski rast učvrstio se na tri posto godišnje, a nezaposlenost nije bila manja u posljednjih pedeset godina. Brojni gospodarski analitičari kažu da nijedan predsjednik nije imao tako vitalno gospodarstvo kako će u kampanji 2020. imati Trump. Pitanje koje se u stručnim krugovima otvoreno postavlja je – može li sve ovo potrajati? Porezne olakšice, koje su u početku dale zamah gospodarstvu, polako prestaju biti pokretačka snaga.
Joe Biden je na jednom skupu kazao kako je Trump naslijedio jako gospodarstvo, no da svi pokazatelji govore da će mnogi potezi koje je Trump povukao donijeti štetu američkoj ekonomiji. Kao primjer za to naveo je raskidanje trgovinskog sporazuma s Kinom i obostrano nametanje carina koje bi mogle ozbiljno naštetiti američkom gospodarstvu.
Žele li daljnju izolaciju
No to nije jedini sporazum iz kojeg je Trump izašao. Popis je podulji, a glavna Trumpova motivacija je politika mrkve i batine. Među tim sporazumima su Pariški sporazum o klimi, Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), Transpacifičko partnerstvo, UNESCO, iranski nuklearni sporazum, trgovinski sporazum s Kinom i još deset važnih međunarodnih sporazuma. Iako vanjska politika nema pretjeranog utjecaja na izborne rezultate, ovoga puta birači bi se ipak mogli zamisliti i zapitati se zašto žive u zemlji koja se u toj mjeri izolirala od ostatka svijeta.
Posjet predsjednika SAD-a Donalda Trumpa Velikoj Britaniji
Što je bitno američkom narodu, jako gospodarstvo ili da na jarbolima vise zastave duginih boja, reći će nam izbori, ne ankete.