Trump smatra kako bi Tajvan trebao plaćati američku zaštitu: 'Nismo ništa drugačiji od osiguravajuće kuće'

Bivši američki predsjednik Donald Trump podigao je mnogo prašine nakon što je u intervjuu za Bloomberg signalizirao skepsu oko moguće američke vojne obrane Tajvana u slučaju napada Kine. Iako nije rekao da ne bi pomogao Tajvanu da ga Kina napadne, Trump je zatraži da otok više plaća za zaštitu, i ljut je zbog toga što je "oduzeo" Americi industriju čipova.

- Znam taj narod jako dobro, jako ih poštujem. Preuzeli su oko 100 posto naše industrije čipova. Mislim da nam Tajvan mora platiti za obranu. Znate, nismo ništa drugačiji od osiguravajuće kuće. Tajvan nam ne daje ništa – rekao je Trump. Bivši predsjednik često optužuje druge zemlje da ekonomskim mjerama, primjerice carinama, subvencijama i dampinškim cijenama, "oduzimaju" pojedine grane industrije Americi zato što se kompanijama zbog tih mjera više isplati preseliti proizvodnju iz skupe Amerike na, u ovom slučaju, jeftini Tajvan.

Trump, o kojem se još uvijek uglavnom priča zbog prošlotjednog pokušaja atentata i posljedicama koje će on ostaviti na američku demokraciju, u intervjuu je otišao i korak dalje. Izrazio je skepsu oko praktičnih mogućnosti obrane otoka. - Tajvan je udaljen 9500 milja od nas, a 68 milja od Kine. To je mala prednost, a Kina je ogromna kopnena masa, mogu ga samo bombardirati – rekao je bivši predsjednik koji tako na pitanje bi li branio Tajvan nije odgovorio ni "da" ni "ne", ali jest izrazio sumnju.

POVEZANI ČLANCI:

Tajvan na papiru nije nezavisna država, ali jest američki saveznik, i Washington se protivi mogućnosti da NR Kina silom zauzme otok. Vlada NR Kine Xija Jinpinga rekla je da ne odbacuje upotrebu vojske u svojoj želji za reunifikacijom matice (NR Kine) i otoka (Tajvana). Amerika službeno slijedi politiku "strateške dvosmislenosti", odnosno odbija se javno izjasniti što bi napravila u slučaju da NR Kina pokrene invaziju na Tajvan.

Američki predsjednik Joe Biden nekoliko je puta rekao javno da bi poslao vojsku da brani Tajvan, ali Bijela kuća je svaki puta intervenirala, i rekla da se u politici prema NR Kini i Tajvanu ništa nije promijenilo. No, skepsa koju je Trump u utorak izrazio prema obrani Tajvana signalizira moguću promjenu američke politike u slučaju kineskog napada nakon mogućeg povratka Trumpa u Bijelu kuću. U reakciji na Trumpove izjave, premijer Tajvana Cho Jung-tai za Bloomberg je branio poteze otočne de facto države u posljednje vrijeme, naglasivši da je Taipei povećao izdvajanja za obranu te je produljio razdoblje obveznog služenja vojske sa četiri mjeseca na godinu dana.

Prije dvije godine Večernji list razgovarao je s Adamom Savitom, američkim stručnjakom za politiku prema Kini u istraživačkom centru America First Policy Institute (AFPI) koji su formirali bivši zaposlenici Trumpove Bijele kuće. Politico je grupu opisao pojmom koji se grubo može prevesti kao "Bijelu kuću koja čeka svoj red" jer se radi mahom o ljudima koji bi mogli raditi u eventualnoj budućoj Trumpovoj administraciji. Savita smo pitali što misli o Bidenovim komentarima da bi Amerika vojno branila Tajvan.

- Javni komentari predsjednika Bidena bili su nedisciplinirani i nisu pomogli, ali kada je rekao da će SAD vojno braniti Tajvan bude li napadnut, zapravo je naglas izgovorio ono što svi potiho misle. Općenito se smatra da će SAD pomoći Tajvanu u slučaju rata. Prvo, zato što bi, ako to ne napravi, uništilo kredibilitet SAD-a kao pouzdanog saveznika zauvijek. Tajvan je opkoljena demokracija kojoj prijeti totalitarna diktatura i pod Uredbom o odnosima s Tajvanom SAD se obvezao pružiti otoku adekvatnu samoobranu.

POVEZANI ČLANCI:

Ne postoji jasniji moralni slučaj za vojnu intervenciju od toga. Drugo, na praktičnoj razini, Tajvan je gotovo samostalan proizvođač poluvodiča, odnosno čipova, o kojima ovisi moderni život. Nikada neće biti dobro vrijeme za slamanje tog dobavnog lanca, ali nakon COVID-19 američke obitelji ne mogu podnijeti još jedan napad Kineske komunističke partije na njihov svakodnevni život – rekao nam je Savit u ljeto 2022. godine.

Tajvan je u današnjem značenju nastao 1949., nakon što se poražena, nacionalistička strana u kineskom građanskom ratu preselila na taj otok, dok su kopnenu Kinu preuzeli komunisti. Otada se ova dva entiteta razvijaju odvojeno jedan od drugog. Na Tajvanu je posljednjih desetljeća uspostavljena demokracija, i ona se protivi inkorporiranju u politički i ekonomski sustav NR Kine. No, Tajvan nije službeno proglasio nezavisnost, i preko Tajvanskog tjesnaca održava se krhki status quo. Na otoku se razvila snažna kapitalistička ekonomija, uključujući i industriju čipova koju je Trump spomenuo. No, NR Kina se u međuvremenu prometnula u svjetsku supersilu.

>> FOTOGALERIJA Ovo je američki Ghostrider, smrtonosna letjelica koja nosi najveći američki top na nebu