Trenutačno smo zaustavili trend rasta kamatnih stopa. Uvjeti su dovoljno restriktivni da možemo očekivati smanjenje stope inflacije bez dodatnog povećanja kamatnih stopa. Ako ne bude APN-a, smanjivat će se i kamatne stope stambenih kredita, no ne i nenamjenskih koji su kod nas znatno jeftiniji nego u eurozoni. I struktura depozita znatno se mijenja: udio oročenih kod stanovništva, gdje je nekad bio i 80 posto pa pao na 25 posto, sad je oko 28 posto, a kod poduzeća je sa samo deset posto porastao na 30 posto – istaknuo je guverner HNB-a Boris Vujčić na godišnjem briefingu središnje banke na kojem su predstavljene makroekonomske projekcije. Ponajprije su bile usmjerene na kretanje inflacije i gospodarskog rasta. Prognozu BDP-a za 2023. HNB je smanjio s 2,9 posto na 2,6 posto, ponajprije zbog revizije podataka Državnog zavoda za statistiku za prvu polovinu godine.
– U zadnjem kvartalu imat ćemo rast BDP-a od 0,8 posto. Stopu rasta za razdoblje od 2024. do 2026. u odnosu na rujansku projekciju povećali smo i obje nadmašuju pretpandemijske: u 2024. na tri posto, u 2025. na 2,7 posto te u 2026. na 2,6 posto – objavio je guverner.
U HNB-u prognoziraju rast BDP-a eurozone za 0,6 posto u 2023. i 0,8 posto u 2024. Inflacija će se, kažu, nešto brže smanjivati nego što su prognozirali u rujnu: ponajprije hrane, ali i dijela usluga – komponenti koje odražavaju najveću razliku u odnosu na prosjek eurozone.
VEZANI ČLANCI:
– Energija i hrana imaju u istočnoj Europi veći ponder u potrošačkoj košarici nego u ostatku eurozone, no Hrvatska tu stoji dobro, samo je Slovenija bolja – istaknuo je guverner te dodao da su od lipnja 2021. pa do listopada 2023. cijene u Hrvatskoj kumulativno rasle 22,9 posto čime smo na začelju država središnje i istočne Europe, uz izuzetak Slovenije u kojoj je ta stopa 19,6 posto. Najveći rast cijena imala je Mađarska, 36,3 posto.
Stopu inflacije u eurozoni u ovoj godini pozicionirali su na 5,4 posto, dok u 2024. očekuju smanjenje na 2,7 posto te daljnje smanjenje na 2,1 posto u 2025. i na 1,9 posto u 2026. U Hrvatskoj bi se inflacija trebala smanjiti s ovogodišnjih 8,4 posto na četiri posto u 2024., 2,5 posto u 2025. te na dva posto u 2026. No još uvijek se ne vidi pad cijena nekretnina koji je – izgledan.
– U eurozoni je pao volumen prodaje, a sad i cijene, no ne u svim zemljama. Mi smo na repu tog ciklusa, vidimo slična kretanja, ali s pomakom. Pao je broj transakcija i manji je interes stranaca, ali još ne vidimo pad cijena kakav vidimo u drugim zemljama. Padu cijena prethodi pad likvidnosti. Ima nekih naznaka da se to događa – tržište se znatno ohladilo, ako se želi prodati, mora se ići sa znatno nižim cijenama – istaknuo je čelnik središnje banke.
VIDEO Iznenađenje za male pacijente: Veseli Djed Mrazovi spuštali se niz zgrade bolnica i dijelili darove