Hrvatska bi mogla biti jedna od svega nekoliko zemalja Europske unije kojoj bi Transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini, TTIP, između SAD-a i EU mogao donijeti veći izvoz poljoprivrednih proizvoda u SAD! Hrvatska je, uz baltičke države, jedna od rijetkih koja ima visok udio poljoprivrednih proizvoda u izvozu i zato bi mogla jače iskoristiti potpuno otvaranje američkog tržišta. Već sad, primjerice, 95 posto maslinova ulja u Sjedinjenim Državama potječe iz Europe, ali tu postoji problem koji je dobro poznat i u Hrvatskoj, uz prodaju maslinova ulja ide i prijevara, bilo u pogledu porijekla ulja bilo u pogledu kvalitete. Pa tako Europa zloupotrebljava nastup na američkom tržištu i bez TTIP-a, koji postaje bauk i u nas.
Philip Morris tuži države
Čega se boje prvaci hrvatske javne scene kad se govori o tom trgovinskom sporazumu? Na prvom mjestu je tajnost pregovora, ističu čelnica ORaH-a Mirela Holy i vođa Nezavisnih sindikata Hrvatske Krešimir Sever.
– Ako sporazum donosi samo dobro, zašto je obavijen tako velikim velom tajne? – ističe Sever.
Doduše, većina se takvih pregovora ni do sada nije odvijala u javnosti. Holy je uvjerena i da pregovore vode lobisti različitih interesnih grupacija, dok SDP-ova eurozastupnica Biljana Borzan, koja je nekoliko puta ulazila u tzv. sigurnu sobu i imala uvid u dokumente o pregovorima, kaže kako pregovaraju stručnjaci Europske komisije. Kakva će biti radnička prava ako sporazum stupi na snagu, iduće je pitanje koje je važno, razumljivo, za sindikate, ali i za ORaH.
– Najavljuje se rast bruto društvenog proizvoda, ali dosadašnje iskustvo pokazuje da korist od toga neće imati svi, nego samo bogati i najbogatiji – kaže Holy. Kaže i da je korist, kako je nedavno o tome za Večernji list pisao Marko Račić, od rasta BDP-a izračunata tako da je ukupan rast podijeljen s brojem stanovnika. No, hoće li zaista svatko dobiti podjednako, pita predsjednica ORaH-a, upućujući na rastuću nejednakost u svijetu gdje mali broj ljudi posjeduje sve veći udio.
– U zapadnim zemljama prije 30-40 godina ljudi su živjeli bolje nego danas, uza sav veliki tehnološki napredak. Ako prihvaćanjem sporazuma sa SAD-om u Hrvatsku dođu investitori i zaposle tisuću ljudi, nitko se ne pita hoće li istodobno drugdje propasti više tisuća radnih mjesta ili obrta i malih poduzeća – kaže Holy.
Ovih dana nobelovac Joseph Stiglitz tvrdi da je u sporazumu o slobodnoj trgovini riječ samo o interesima multinacionalnih kompanija te da nije riječ o partnerstvu SAD-a i EU, nego zapravo SAD diktira uvjete. "Ovaj sporazum ide puno dalje od trgovine, on će upravljati i investicijama i intelektualnim vlasništvom, nametnut će okvire za fundamentalne promjene u pravnom, sudskom i regulatornom sustavu zemalja, a da se demokratske institucije o tome ništa ne pita", piše Stiglitz.
Posebno je sporno pitanje mogućnost da kompanije tuže zemlje arbitražama zbog izgubljene buduće dobiti, tzv. ISDS. Takav ugovor Hrvatska već gotovo dvadeset godina ima sa SAD-om, ima ga još devet država članica EU. Naš ugovor potpisan je 1996. godine, a imaju ga i mnoge druge zemlje izvan EU i mnoge bi htjele promjene. Naime, događaju se za države neugodne situacije. Tako Philip Morris tuži Urugvaj i Australiju jer su uvele upozoravajuće naljepnice na cigarete, što je smanjilo pušenje, pa kompanija traži povrat dobiti koju su mogli imati!
Hrvatska nema pitanja
Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova na početku pregovora izjasnilo se da jesu za ugrađivanje odredaba o rješavanju sporova, ali da se mora osigurati ravnoteža između zaštite ulagača i prava države da slobodno uređuje te provodi svoje politike. U nas je i prije TTIP-a odlukom Ustavnog suda zapravo ograničeno pravo države da, primjerice, zabrani rad nedjeljom, Ustavni sud tvrdio je kako su ograničenjem da mogu raditi samo mali dućani oštećeni – veliki lanci. Između SAD-a i Europske unije nisu velike razlike samo u standardima koje moraju poštovati proizvođači hrane, nego i u pravima radnika, jer SAD je ratificirao samo dvije od osam konvencija Međunarodne organizacije rada, ističe Sever. Pitanje je i hoće li TTIP dovesti do povećanja broja radnih mjesta ili ne, jer, kaže, različite projekcije daju različite rezultate, a po jednom istraživanju Europa bi izgubila 680.000, a SAD 350.000 radnih mjesta.
– U mnogim zemljama detaljno se raspravlja o svemu što sporazum donosi, u Sloveniji, Austriji, samo u nas premijer Milanović kaže: 'Ako je dobro za EU, dobro je i za nas'. Pokušali smo od parlamentarnih stranaka dobiti odgovore o tome, ali zasad uzalud – kaže Sever dodajući kako socijalisti u Europskom parlamentu, za razliku od hrvatskih socijaldemokrata, ipak djeluju drugačije i traže odgovore na sporna pitanja. Međutim, Biljana Borzan ističe da Hrvatska zapravo nema nikakva specifična pitanja koja bi je razlikovala od ostalih članica.