Večernji list ove godine slavi svoj 65 rođendan. U šest i pol desetljeća naši su novinari ispisali oko milijun stranica, objavili smo oko 25.000 različitih izdanja. Iz naše bogate arhive donosimo serijal priča o lokalnim herojima, ljudima koji su spasili nečiji život, o znanstvenicima koji su pomaknuli granice, o pobjednicima koji su nemoguće učinili mogućim. Neke ljude koji su svojim humanim djelima stvorili te priče, uspjeli smo pronaći i nekoliko desetljeća kasnije, pa su priče o njima dobile i nastavak, no nekima od heroja s naših naslovnica nismo uspjeli ući u trag. Možda su neki od njih baš vaši rođaci, susjedi prijatelji ili poznanici. Ako ih čitajući ove životne priče prepoznate, budite naš "joker zovi" i pišite nam na e-mail dojavi@vecernji.net, jer to su ljudi koji zaslužuju bar još koji napisani redak, uz jedno veliko – hvala!
"Hercegovina 20 minuta do mora!", tom je rečenicom, 29. kolovoza 2007., najavljen veliki projekt – izgradnja tunela Sveti Ilija, na spojnoj cesti Zagvozd – Baška Voda, koji će povezati Hercegovinu s Jadranom. Nekoliko dana kasnije Hrvatske autoceste raspisale su natječaj za gradnju tog tunela kroz Biokovo koji se sastoji od glavne tunelske cijevi duge 4249 metara s dva vozna traka te servisne cijevi duge 4255 metara.
"Čekamo tu autocestu kao Novu godinu, do Makarske će nam trebati tek nekih 20 minuta, do Splita 30, a do Zagreba samo 3 i pol sata. Ma ako prođe ta cesta, sve će oživjeti. Zaustavit će se iseljavanje i razviti seoski turizam", govorili su tada mještani Drinovačkog Brda, malog mjesta u općini Grude, koje je najbliže novoj cesti. Vidno zadovoljni što će njihov kraj uskoro biti odlično povezan s Makarskom rivijerom, bili su se čak voljni odreći se vlastitog zemljišta za dobrobit svog mjesta iz kojeg su mnogi tada odseljavali.
No probijanje tunela Sveti Ilija kroz Biokovo nije obradovalo samo prometno hendikepirane stanovnike Imotske krajine i Zabiokovlja, tu vijest o spajanju primorske i zabiokovske strane s iznimnim su zadovoljstvom dočekali i stanovnici s hrvatske strane granice jer tunel je značajan za bolju prometnu povezanost dijela jugozapadne Bosne i Hercegovine s Dalmacijom, ali i prometnom žilom kucavicom, autocestom A1.
Svjetlo na kraju tunela
Oko dvije i pol godine kasnije, u četvrtak, 21. siječnja 2010. godine, točno u 13.57 sati bljesnulo je svjetlo na kraju tunela – probijen je tunel Sveti Ilija kroz Biokovo. Radnici Hidroelektre – Niskogradnje sa sjeverne strane tunela i radnici Konstruktora s južne strane pružili su jedni drugima ruke. Taj četvrti po veličini tunel u Hrvatskoj bio je prvi u Europi cestovni tunel u krškom masivu.
VEZANI ČLANCI:
No, do trenutka kada će put od Hercegovine do Makarske biti vremenski kraći za pola sata, a iz Gruda do Baške Vode stizat će se za tek nešto više od pola sata, trebalo je još pričekati. Nakon pet godina gradnje, tunel Sveti Ilija kroz Biokovo, u čiju su gradnju Hrvatske autoceste uložile 598,4 milijuna kuna, svečano je otvoren 8. srpnja 2013. Tog je dana, u 14 i 30 sati pušten u promet, a kroz tunel su, u Mercedesu iz 1958. godine, prvi prošli Mirko Perkušić, Živko Dodig i Željko Vuković. No prolaz kroz tunel u koji se sa sjevera ulazi u Rastovcu, u općini Zagvozd, a s juga u Bastu, u općini Baška voda, nije bio besplatan. U svrhu osiguravanja novca za održavanje tog tunela i povrata troškova koji su nastali njegovom gradnjom, a koja je najvećim dijelom bila financirana kreditom, tadašnja Vlada Zorana Milanovića donijela je odluku da se prolaz kroz tunel Sveti Ilija naplaćuje.
Ta je odluka jako razljutila lokalno stanovništvo te su, nezadovoljni zbog tunelarine, mještani već za idući dan, samo nekoliko sati nakon otvaranja, u znak prosvjeda najavili blokadu prometa kroz tunel.
Plenkovićeva Vlada ukinula je cestarinu
Unatoč negodovanju, naplata tunelarine se nastavila, a naplatna postaja Biokovo bila je tada prva u potpunosti automatizirana postaja Hrvatskih autocesta, koje su u nabavu 10 automata tada uložile 7,7 milijuna kuna, bez PDV-a. Prolazak kroz tunel vozači su plaćali 20 kuna, a korisnici ENC-a 7,83 kune, što je potrajalo sve do kraja 2017. godine. S prvim danom 2018. tunelarina je odlukom Vlade Andreja Plenkovića ukinuta. Iz Hrvatskih autocesta tada su najavili da će od 1. siječnja rampe na automatima za naplatu cestarine biti podignute. Kako bi opravdala svoj potez ukidanja naplate prolaza kroz tunel, u koji je uloženo gotovo 600 milijuna kuna koje je trebalo otplatiti, tadašnja je HDZ-ova Vlada zaigrala na kartu teškog gospodarskog stanja stanovnika Imotske krajine. Istaknuli su kako će se upravo besplatnim prolaskom kroz tunel Sveti Ilija lokalnom stanovništvu olakšati kretanje te time potaknuti gospodarska djelatnost, što će, u konačnici, pridonijeti i demografskom oporavku tog kraja.
No dok su tom odlukom stanovnici bili na dobitku, Hrvatske su autoceste "potezom pera", ostale bez značajnih prihoda. Naime, od dana kada je tunel 2013. pušten u promet pa do listopada 2017. godine, od tunelarine se u blagajnu slilo ukupno 91,3 milijuna kuna.
Usvajanjem Odluke Vlade tvrtka Hrvatske autoceste upravljanje i održavanje tunela Sveti Ilija, koje je do tada bilo u njenoj nadležnosti, morala je predati u nadležnost Hrvatskim cestama, koje su pak time dobile nove, višemilijunske troškove, jer godišnji troškovi za održavanja tunela nisu zanemarivi, iznosili su tada oko devet milijuna kuna.
>>65 GODINA VEČERNJEG LISTA Neke ljude koji su svojim humanim djelima stvorili te priče, uspjeli smo pronaći i nekoliko desetljeća kasnije, pa su priče o njima dobile i nastavak, no nekima od heroja s naših naslovnica nismo uspjeli ući u trag. Možda su neki od njih baš vaši rođaci, susjedi prijatelji ili poznanici. Ako ih čitajući ove životne priče prepoznate, budite naš "joker zovi" i pišite nam na e-mail dojavi@vecernji.net, jer to su ljudi koji zaslužuju bar još koji napisani redak, uz jedno veliko – hvala!
GALERIJA Ovo su najduži mostovi u Hrvatskoj: Jedan je godinama vodio 'u nigdje', a drugi je naš najveći ponos
Tunelarina bi se morala plaćati za pokriće troškova održavanja. Makar simbolična- 1 euro.