Odlična turistička sezona pogurala je Hrvatsku na prvo mjesto po realnoj stopi rasta BDP-a u trećem kvartalu u odnosu na prethodni među državama članicama EU. Hrvatski BDP u ljetnim je mjesecima rastao dvostruko brže (1,7%) od preostale dvije najdinamičnije ekonomije: Portugala i Bugarske (0,8%), a čak četiri puta brže od prosjeka EU (0,4%).
Uvoz roba raste
Zadovoljan pokazateljima, predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da su oni “rezultat aktivnih mjera koje su uspostavljene nacionalnim programom reformi za 2016. godinu”, no kao važan element spomenuo je i političku stabilnost. Premda to nije izrijekom rekao, početak trećeg kvartala podudara se s njegovim dolaskom na čelo HDZ-a. Inače, zbog velikog utjecaja turizma na našu ekonomiju svaki treći kvartal u godini vuče najviše, ali međugodišnja stopa rasta BDP-a od 2,9%, najveća je od sredine 2008. godine. Uz strane turiste, ekonomiju je gurala i potrošnja stanovništva, a pomalo neočekivano i države. Treći kvartal s međugodišnjim rastom od 2,9%, šesti najveći u EU, mogao je biti i bolji da nije bilo usporavanja investicija i prerađivačke industrije, posebno prehrambene, te jačanja uvoza koje idu rame uz rame s oporavkom domaće potrošnje. Nakon što su investicije od 2008. do kraja 2014. pale 30 posto, od drugog kvartala 2015. godine one bilježe stalan rast. Marina Tkalec s Ekonomskog instituta navodi da je usporavanje rasta industrijske proizvodnje ponajprije posljedica visoke baze iz 2015. godine.
– Ono što je važno jest da industrijska proizvodnja raste iz mjeseca u mjesec – navodi Tkalec.
– Bili sam nešto optimističniji i očekivali 3,1%, no uz kapitalne investicije blago je usporio i izvoz robe zbog nesigurnosti koje su bile prisutne na izvozom tržištu – komentira Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke. Svojevrsno iznenađenje predstavlja rast državne potrošnje u izbornom razdoblju koji je dodatno osnažen i zbog deflacije.
– Kućanstva su povećala potrošnju 3,4% na godišnjoj razini, što je najviša ostvarena stopa rasta još od početka 2008., kada je ekonomski ciklus bio na vrhu. Iza toga stoji porast raspoloživog dohotka za koji možemo zahvaliti deflaciji, niskim cijenama energenata, ali i blagom oporavku tržišta rada koje je donijelo rast neto plaća – komentira Tkalec.
Iduće iznad 3%
No, čim raste domaća potrošnja, ubrzava i uvoz robe, čiji je volumen i dalje dva puta veći od izvoza. Procjenjuje se da bi stopa rasta u zadnjem kvartalu mogla biti oko 2,5%, pa bi ova godina mogla završiti u plusu 2,7%. Ne bude li neočekivanih političkih i gospodarskih potresa, iduće bi godine ekonomija trebala preskočiti granicu od 3%.
– Važno je da se ne ponove ranije greške kad se rast zasnivao samo na povećanju potrošnje kućanstava, a nije bilo promjena koje bi poboljšale konkurentnost poduzetnika – ističe Šantić. Ministar financija Zdravko Marić vjeruje da će porezna reforma pogurati BDP još pola postotnog poena, a optimističan je i premijer Plenković koji obećava 5-postotni rast do kraja mandata. No to može pomrsiti očekivani rast cijene duga i dizanje kamatnih stopa.
>> Nakon snažnog trećeg kvartala analitičari podižu procjene rasta BDP-a
Zbog turizma smo se jako zadužili, gradili ceste, infrastrukturu i svašta i sada je vrijeme da turizam to vrati. Svima koji se bave turizmom trebalo bi uračunati i dodatnu naknadu od 5 % za korištenje prirodnih resursa i ljepota koje je vlasništvo hrvataskog naroda, pa i onog najsiromašnijeg građanina.