Turizam nije dovoljan! Hrvatsko će gospodarstvo nastaviti 
hod po žici

Hrvatska je konačno dočekala i taj trenutak da su ključni gospodarski pokazatelji iz crvenog prešli u zeleno. Rastu izravne strane investicije, maloprodaja bilježi najduži trend rasta još od 2007, industrijska proizvodnja na godišnjoj razini također je u plusu pet mjeseci zaredom, osjetno raste izvoz, pa čak i zaposlenost bilježi nekakve pomake, koliko god se artificijelni činili. Analitičari i financijske institucije redom su i više puta podigli svoje procjene hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu.

Rast premija na rizik

Kad bismo nekako uspjeli zanemariti podatke o rastu vanjskog duga, podizanje ciljanog proračunskog deficita i zastoj najavljivanih reformi, vijesti da su kreditne agencije dodatno snizile svoje procjene izgleda na negativne te da Hrvatska klizi nadolje na raznim svjetskim ljestvicama konkurentnosti, iluzija bi za trenutak mogla biti besprijekorna, a vladajuća koalicija bi imala izvrsno oruđe za ulazak u predizbornu utrku.
Dobro će im poslužiti i ovakve brojke, već su slavodobitno objavili da je gospodarstvo tehnički izišlo iz recesije, zanemarivši pri tom da to ne znači i i da smo izišli iz krize. No ,nažalost, veliki dio tih brojki dobro izgleda samo u odnosu na prethodne godine kad je zabilježen dodatni duboki pad, i to u razdoblju kad je većina usporedivih europskih gospodarstava ipak ostvarila osjetan rast. Da su ovakve brojke zabilježene u prvoj godini mandata ove vlade, to bi bila posve drugačija priča. Nema dvojbe da pomak nabolje u prvom redu možemo zahvaliti pozitivnim pomacima u širem ekonomskom okolišu u kojem se nalazimo, a tek zatim trudu države da pogura ključne segmente gospodarstva. Rast izvoza tako u prvom redu možemo pripisati rastu potražnje na zajedničkom europskom tržištu i oporavku u eurozoni. Već i sama činjenica da je Hrvatska postala punopravna članica EU-a podigla je interes investitora, kako stranih, tako i domaćih, koji su prepoznali kako je krajnji trenutak za ulazak u novi investicijski ciklus, ako dugoročno računaju na svoje mjesto na tržištu. A dostupnost europskih fondova, koliko god u tome ne briljiramo, mora ostaviti svojeg traga.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HAAB, jedan je od onih analitičara koji su prvo promijenili predznak, pa onda i osjetno podigli svoje procjene gospodarskog rasta, no ni tih 0,5 posto za ovu godinu nije nešto oko čega bi Hrvatska mogla graditi održivi optimizam. Raduje prije svega solidan rast izvoza, u segmentu roba i usluga, te očito iznimno dobra turistička sezona. Prema posljednjim podacima, promet u trgovini na malo u lipnju u Hrvatskoj je mjereći na godišnjoj razini kontinuirano u plusu već 11 mjeseci zaredom, što je prvi slučaj takvog uzlaznog trenda još od početka krize. No, ne samo zbog niske baze, to nije podatak koji analitičari uzimaju zdravo za gotovo.
- Tentativan oporavak osobne potrošnje uvelike je utemeljen na poreznom rasterećenju koje je već potrošeno i teško da će moći biti održivo i u 2016., upozorava Stojić, podsjećajući na nužne reforme socijalnih prava koje će izborni pobjednik, kako god se zvao, biti prisiljen provesti, što sasvim sigurno neće potaknuti potrošačko povjerenje i potrošnju. Propusti li nova vlada provesti reforme koje je nužno provesti već u prvoj godini, to će sasvim sigurno utjecati na dramatičan rast cijene hrvatskog zaduživanja. Kamatne stope na svjetskom financijskom tržištu ne bi trebale zabilježiti neki veći skok, a ECB će vjerojatno nastaviti svojom kamatnom politikom poticati gospodarstvo, no velika prijetnja Hrvatskoj dolazi od sasvim izglednog povećanja premija na rizik. Hrvatsko gospodarstvo će očito nastaviti svoj hod po žici, kako se slikovito izrazio Stojić.
Vjerojatno je i objava prvi pozitivnih pokazatelja i trendova donekle utjecala na rast povjerenja barem onog dijela potrošača koji je tijekom krize održao netaknutim svoje prihode. U Vladi su očito znali na i koji način će im se vratiti neočekivani poklon poreznim obveznicima. Analitičari RBA također smatraju da se na lipanjske podatke o prometu u trgovini na malo vjerojatno prelio pozitivan utjecaj početka turističke sezone, ali i nastavak rasta potrošačkog optimizma, potaknutog rasterećenjima nakon izmjena Zakona o porezu na dohodak. Smatraju da će se barem u ovoj godini održati pozitivna stopa rasta u trgovini, no upozoravaju da će nepovoljni uvjeti na tržištu rada i dalje ograničavati snažniji rast potrošnje. 
Činjenica da uvoz raste sporije od izvoza zapravo bi u svjetlu svega navedenog mogao biti ne utješan već zabrinjavajući podatak, jer vrlo vjerojatno ukazuje na slabosti potražnje na domaćem tržištu. Iako se obično smatra da je udio trgovine u ukupnom hrvatskom gospodarstvu iznimno visok, u posljednjoj analizi Hrvatske gospodarske komore navodi se da je trgovina drugi najveći poslodavac u gospodarstvu, da je u njoj zaposleno oko 15 posto svih zaposlenih, ali se ističe i da je udio trgovine u BDP-u u Hrvatskoj na približnoj razini kao i u većini europskih zemalja, prosječno na godišnje negdje oko 10 posto. No, istovremeno u jednoj drugoj analizi ističu neproporcionalno visok udio turizma u BDP-u i upozoravaju da nije zdravo da gospodarstvo temeljimo na tom rizičnom segmentu gospodarstva. Prema podacima HGK, lani smo od deviznog prihoda od turizma, kad se oduzme potrošnja hrvatskih turista u inozemstvu, uprihodili 6,76 milijardi dolara. Time se nominalno ostvaruje visoka pokrivenost robnog deficita, u 2014. čak 106,6 posto. No, ti novčići imaju i svoje naličje.

- Devizni prihod od turizma u Hrvatskoj kreće na razini od oko 17 posto BDP-a, po čemu smo vodeći u EU, no pitanje je može li se vrijednost nacionalnog gospodarstva temeljiti na tako visoko rizičnoj grani čija je vrijednost gotovo petina BDP-a, upozorava se u analizi HGK pod nazivom "Značaj deviznog prihoda od turizma". Usporedimo to s prosječnom razinom deviznih prihoda od turizma u svijetu, koja je oko 1,6 posto BDP-a, a u Europskoj uniji 2,3 posto BDP-a.

- Neosporna je činjenica da turizam i devizni prihod od turizma pridonose gospodarskom rastu i ekonomskoj stabilnosti te da tu još ima mnogo prostora za razvoj, ali se i dalje postavlja retoričko pitanje je li obračun deviznog prihoda realan i koliko je pritom prisutna siva ekonomija, kažu u HGK. 
Sudeći prema ovogodišnjim brojkama, ta nezdrava ovisnost uz istovremeni slabašni rast ukupnog gospodarstva mogla bi se još dramatično povećati. U ministarstvu turizma ove godine predviđaju da će turistički prihod prebaciti magičnu svotu od 8 milijardi eura, a istovremeno navode da je u turizam u jednoj godini uloženo više nego ukupno u posljednjih deset godina, a to isto vrijedi i za broj novih ili obnovljenih hotela. Iako se bilježi i rast ulaganja u proizvodnju, jasno je gdje to inozemni investitori u prvom redu prepoznaju hrvatske potencijale. 
Nakon višegodišnjeg razdoblja prilično mršavih ulaganja u turizam, ovakvim podacima u ovom trenutku nitko nema ozbiljnu namjeru gledati u zube, no, činjenica da je trenutni gospodarski rast u velikoj mjeri utemeljen na novom investicijskom ciklusu u turizmu nije nešto čime se možemo i smijemo zadovoljiti. Naprotiv, to bi moglo samo povećati sezonske rizike kojima je hrvatsko gospodarstvo izloženo. No, donekle bi moglo popraviti nepovoljnu strukturu smještaja u hrvatskom turizmu, odnosno povećati udio smještaja u hotelima, na koje u Hrvatskoj otpada upola manje nego u razvijenim turističkim zemljama. Kod nas još uvijek prevladava zimmer frei turizam. To istovremeno znači i da lavovski dio prihoda završi u sivoj ekonomiji. A jasno je da se upravo u hotelima u prosjeku ostvaruje daleko veći prosječni prihod po svakom noćenju.

Tuđa nesreća za našu zaradu

No, važnije od pukog podizanja broja hotelskih ležaja, koji može samo povećati sezonske oscilacije, jest podizanje kvalitete hotelskog smještaja i pratećih sadržaja, kombinacija koja jedina ima potencijal utjecati na produljenje turističke sezone. Demografski i ekonomski opustošena zemlja koja nema ni minimum domaćih hotelskih gostiju na koje može računati izvan sezone jednostavno ne može sebi priuštiti mnoštvo hotela koji će potrošiti neprocjenjive resurse prirodnih ljepota, a zimi zjapiti prazni.
Povećani redovi na naplatnim kućicama na autocestama neće dramatično utjecati na našu sposobnost servisiranja duga za otplatu tih cesta, kojima se izvan sezone malo tko vozi. Još uvijek raspravljamo o tome treba li uvesti vinjete, umjesto da bez odgađanja u potpunosti automatiziramo naplatu po ugledu na Slovence koji sa samo djelićem kilometara autocesta koje su izgradili Hrvati ostvaruju daleko impresivniji prihod.
Ove godine tuđa nesreća umnogome će pridonijeti našem financijskom zadovoljstvu. Uzlet terorizma u sjevernoj Africi i stečaj Grčke sasvim sigurno su utjecali na to da je dio zapadnih turista ove godine odabrao Hrvatsku, no, već i produljeni kišni poremećaj odnosi nam dio tog kolača i ostavlja nas na milost prirodnih elemenata. U ministarstvu turizma vjerojatno će spremno preuzeti svoje zasluge za tih, kako se u ovom trenutku čini, realističnih i ostvarivih 8 milijardi dolara prihoda, no, pitanje je koliko će to biti zasluženo. A i dalje nećemo ni približno znati kolika je neto zarada od hrvatskog turizma, kad se odbiju svi mogući troškovi, jer to ostaje najstrože čuvana tajna svakog ministarstva turizma i svake hrvatske vlade. Kako bi bili sigurni da neće procuriti - neće je ni pokušati izračunati.

>>Iz državnog vrha usprkos podjelama nije došla nijedna suštinski pogrešna poruka

>>Hrvatska vojna industrija u krizi zabilježila rast i udvostručila izvoz