Tužitelj: Hadžić je izravno odgovoran za ubojstva na Ovčari

Pred sudskim vijećem Haaškog suda u 9 sati počelo je suđenje Goranu Hadžiću, vođi pobunjenih Srba u Hrvatskoj koji je optužen za progon tisuća i ubojstvo stotina Hrvata na okupiranim područjima Hrvatske tijekom Domovinskog rata. Hadžić je optužen i za razaranja i pljačke počinjene od lipnja 1991. do kraja 1993. godine, a tereti ga se i da je bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata na čelu s tadašnjim srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem.

Uhićen je 20. srpnja prošle godine na Fruškoj gori, svega 20-ak kilometara zračne linije od obiteljske kuće u Novom Sadu. Na predraspravnom ročištu u ponedjeljak tužiteljstvo je, govoreći o rasporedu suđenja, predložilo 170 sati na sudu, a svjedočit će 85 svjedoka.

Pred hrvatskim sudovima ovaj nekadašnji skladištar iz Pačetina, sela nedaleko od Vukovara, osuđen je u odsutnosti na ukupno 20 godina zatvora.

9.05 sati Suđenje je počelo uvodnom riječju tužitelja koji je iznio nekoliko posebno znakovitih slučajeva vezanih uz Hadžićeve zločine. Prvi je sudbina obitelji Pap, Kalojzi i Senaši pokraj  Erduta. Franjo Pap i njegov sin te veći broj muškaraca iz sela odvedeni su u Erdut, u Centar za obuku kojim je upravljao Željko Ražnatović Arkan. Franjo Pap i 11 zatvorenika brutalno su pretučeni i ubijeni. Bačeni su u masovnu grobnicu u Ćelijama, a njihovi posmrtni ostaci pronađeni su kasnije u jednom bunaru.

Ubijeni su tu i drugi muškarci. Supruga Franje Papa počela se raspitivati o muževoj sudbini nakon čega su ona i njezin drugi sin uhićeni i ubijeni.

Tužitelj je spomenuo i situaciju iz okolice Iloka koji je bio prepun ljudi, izbjeglica iz okolnih mjesta. Oni su pokušali pregovarati s predstavnicima tzv. JNA da ostanu u Iloku. Organizirali su i referendum 13. 10. 1991. s pitanjima: treba li predati naoružanje i prihvatiti uvjete JNA i treba li otići. Odlučili su se za odlazak i više od 8000 ljudi je otišlo. Četiri dana kasnije stotinu ljudi iz obližnjeg Lovasa moralo se javiti srpskim okupatorskim snagama. Umjesto uobičajenog rada, bili su premlaćeni, a neki su izdvojeni iz skupine i natjerani u minsko polje.

9.20 sati Hadžiću se stavlja na teret da ništa nije učinio kako bi zaštitio nesrbe s tog područja, da je te zločine odobravao te je s ostalima radio na planu uspostave etnički čistog srpskog teritorija.

9.40 sati Tužitelj je iznio okolnosti i kontekst u kojem su se zločini dogodili, prije svega političke i društvene promjene koje su omogućile Hadžiću da uopće dobije priliku doći na čelo srpskih pobunjenika u Hrvatskoj. Ukratko je prošao kroz razdoblje proglašenja nezavisnosti Hrvatske u svibnju i lipnju 1991. godine te početak pobune Srba i ulogu koju je Hadžić imao u njoj, posebno na području istočne Slavonije.

9.50 sati Tužitelj je objasnio i povezanost Hadžića koji je postao aktivan u vodstvu SDS-a te povezanost s pobunjenim Srbima u području Knina. Najavio je i dokaze koji će pokazati kako su pobuna, naoružavanje pobunjeničkih postrojbi i ostala financijska i logistička podrška stizali od Srbije.

10.10 sati Srbi iz Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema 25. lipnja 1991. godine u Bačkoj Palanci donijeli su svoju odluku o odcjepljenju od Hrvatske, a Goran Hadžić je postavljen za premijera. Ubrzo nakon toga počeo je lov na Hrvate, Mađare, Slovake, istjerivanje, ubijanje i maltretiranje svih koji nisu bili Srbi. Svoj položaj Hadžić je koristio da u okviru udruženog zločinačkog pothvata protjerivanje i ubijanje nesrba provede u djelo.

Hadžić je formulirao i provodio diskriminatornu politiku protiv nesrba koje se protjeralo s ciljem da se oni nikad ne vrate. Doneseni su zakoni kojima se dopušta naseljavanje samo onih koji nisu imali nikakve veze s Hrvatima, a donesene su i odluke koje su Hrvatima zabranjivale dolazak na te teritorije. Hadžić je koordinirao lokalne naoružane pobunjene Srbe kao i one postrojbe koje su stizale iz Srbije, naglasio je tužitelj.

Tužitelj je istaknuo i da postoje jasni dokazi kako je tzv. krajina bila u potpunosti ovisna o Srbiji te kako je Hadžić bio provoditelj velikosrpske politike. Zato je često putovao u Beograd po novac, opremu i smjernice kako postupati u planu provođenja velikosrpske politike. On je bio glavni čovjek Slobodana Miloševića među Srbima u Hrvatskoj. Hadžić je također bio zadužen za pregovore s međunarodnom zajednicom.

10.30 sati Goran Hadžić direktno je sudjelovao u zločinima. On nije bio samo promatrač ili čovjek koji je okretao glavu. Osobno je naredio protjerivanje, slao je ljude Arkanu u ruke, a čuli ste što se tamo dogodilo. Nakon pada Vukovara osobno se pobrinuo da 200 zarobljenika ostane na okupiranom teritoriju. Što se s njima nakon toga dogodilo, saznat ćete u kasnijem izlaganju. Zločine su činile lokalne srpske snage te snage koje su dolazile iz Srbije, istaknuo je tužitelj.

Kao istaknute članove udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bilo provođenje velikosrpske politike, čiji je dio bio i Hadžić, tužitelj je naveo Slobodana Miloševića, Jovicu Stanišića, Frenkija Simatovića, Mihalja Kertesa, Željka Ražnatovića Arkana, Radovana Stojčića Badžu, Milana Martića i Stevu Bogića.

10.50 sati Tužitelj je detaljno opisao ulogu tzv. JNA u transformaciji u srpsku vojsku te njihov način topničkog djelovanja po hrvatskim gradovima, nakon čega bi različite srbočetničke snage krenule u pješački napad. Prikazane su i snimke na kojima se Arkan i slični hvale ubojstvima Hrvata, a i upute kako "čistiti" hrvatske kuće te snimke koje prikazuju blisku suradnju Hadžića i Arkana te njihovo sudjelovanje u ubojstvima hrvatskog stanovništva.

Tužitelj je opisao i početak oružanih sukoba između hrvatskog MUP-a i srpskih pobunjeničkih postrojbi na Plitvicama u ožujku 1991. godine te ulogu Hadžića i Borivoja Savića koji su uhićeni na Plitvicama i napad na hrvatske redarstvenike u Borovu Selu u svibnju 1991. pri čemu je ubijeno 12 hrvatskih policajaca.

11.00 sati Sudac je odredio stanku od pola sata.

11.30 sati Nakon stanke tužitelj je počeo opisivati vrijeme početka napada na Vukovar te protjerivanje hrvatskog stanovništva iz okolnih mjesta – Dalja, Iloka, Tovarnika, Bapske, Lovasa, Bogdanovaca. Prikazan je i videoisječak u kojem je vidljivo da je Hadžić bio upoznat sa svim vojnim djelovanjima prema hrvatskim ciljevima te pregovorima između Hrvata i predstavnika JNA.

Spomenuti su i primjeri ubojstava civila diljem tog područja od rujna 1991. do sredine 1992. godine.

12.00 sati Tužitelj se posebno osvrnuo na srpske zločine počinjene u Vukovaru. Bitku za Vukovar tužitelj je opisao kao jednu od najkrvavijih i najbrutalnijih bitaka od Drugoga svjetskog rata. Nakon završetka bitke cijeli grad bio je razoren.

– Prije rata tamo je živjelo 43 posto Hrvata i 38 posto Srba, no iako su Hrvati bili u većini, srpski agresori željeli su ga za glavni grad tzv. SAO Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, naglasio je tužitelj.

Puštena je i videosnimka razorenog Vukovara, nakon čega je tužitelj spomenuo sudbine zarobljenih civila i vojnika, posebno onih koji su zaklon potražili u vukovarskoj bolnici. Evakuacija je dogovorena s JNA, no muškarci su razdvojeni od žena i djece, a u kaosu koji je vladao srbočetničke snage po cijelom gradu hvatale su i ubijale hrvatsko stanovništvo koje je počelo izlaziti iz skloništa.

– Šest autobusa punih hrvatskih zarobljenika odvezeno je u vojarnu JNA gdje su pripadnici JNA, domaći četnici i paravojne postrojbe fizički zlostavljali zatočene. Istovremeno je na Veleprometu, koji je kasnije također postao logorom, održan sastanak što napraviti sa zarobljenicima, gdje je Goran Hadžić inzistirao da ostanu na tom području da im domaći sud sudi. Istovremeno je dio zarobljenika iz Vukovara odveden u logor u Srijemskoj Mitrovici u Srbiji, objasnio je tužitelj, i dodao kako je Hadžićeva izjava da se treba vidjeti može li se zarobljenike uopće nazvati ljudima jasno pokazala kakva ih sudbina čeka.

Tužitelj je opisao i odvođenje zarobljenika na Ovčaru gdje su tijekom noći ubijeni i zakopani u jamu koja je prije iskopana. Ukupno je ubijeno 260 ljudi. Još najmanje 35 ljudi ubijeno je na farmi u Lovasu.

12.30 sati  U nastavku uvodne riječi tužitelj se osvrnuo na logore na području Hrvatske poput Veleprometa, Borovokomerca, Erduta, Lovasa, ali i one u Srbiji kao što su  Stajićevo, Begejci, Zrenjanin, Srijemska Mitrovica i Šid.

Opisao je mučenje i torture koje su zarobljenici prošli uključujući silovanja žena i izvođenja na lažne egzekucije.

Hadžića se i na individualnoj razini tereti za razaranje i pljačku uključujući i razaranje vjerskih objekata poput crkve u Iloku, a sve je prema tužiteljevim riječima rađeno u koordinaciji s JNA i srpskim dobrovoljačkim formacijama. Djelovali su tako da bi se vlasnika kuće koji nije bio Srbin ubilo, nakon čega bi stigao kamion u koji bi se ukrcale njegove stvari opljačkane iz kuće.

Tužitelj je ukratko prikazao i događaje iz 1992. i 1993. godine, formiranje UNPA zona i Vance-Owenov plan te dolazak Hadžića na mjesto predsjednika tzv. republike srpske krajine čime je dobio gotovo neograničenu moć na tom području.

12.50 sati Rezultat ovakve politike na čelu koje je bio Hadžić bilo je etničko čišćenje područja tzv. SAO Krajine, najmanje 180.000 ljudi nesrpske nacionalnosti istjerano je s tog područja, od čega samo u Vukovaru 20.000 ljudi.

Na izborima 1993. godine Hadžić je izgubio, a 1995. godine Bljeskom i Olujom Hrvatska je vratila svoja područja.

Tužitelj je kazao da će od sudskog vijeća na temelju dokaza koje će iznijeti tražiti da se Hadžića proglasi krivim.

Sudac je odredio stanku od sat vremena.

13. 50 sati Suđenje se nastavilo nakon stanke. Prvi je svjedok tužiteljstva Zlatko Antunović iz Erduta koji se sa 16 godina preselio u Dalj. Govorio je o situaciji na imanju na kojem je živio između Dalja i Erduta te o nacionalnom sastavu stanovništva na tom području.

– Uglavnom je bilo miješano stanovništvo, Hrvati i Srbi. U Dalju je bilo više Srba, dok je u Erdutu bilo puno više Hrvata, kazao je Antunović.

14.20 sati Svjedok Antunović govorio je o počecima oružanih sukoba i o prvim minobacačkim napadima na Erdut. Napad je, kaže, došao sa s teritorija Srbije.

– Otišao sam nakon granatiranja s vatrogascima na mjesto gdje su bili smješteni pripadnici ZNG-a, tamo je sve bilo porušeno i spaljeno od granata, a sve je bilo puno krvavih tragova – kazao je svjedok.

14.30 sati Suđenje je za danas završeno, a nastavlja se sutra ujutro kada će svjedok nastaviti svjedočiti.