Euro vjerojatno neće preživjeti sljedeću veliku krizu i zato hitno treba mijenjati monetarnu uniju da bi se izbjegao neizbježan kolaps. Upozorenje je to iz novog izvješća Jacquesa Delorsa, jednog od arhitekata jedinstvene europske valute, pod nazivom “Popraviti i pripremiti – rast i euro nakon Brexita”. Autori izvješća, grupa akademika, stručnjaka i nekadašnjih policy makera diljem Europe, svjesni su prepreka jačanju integracijskih trendova u poljuljanoj Uniji nakon Brexita i sve glasnijem usponu euroskepticizma, no ističu da si politika ne može priuštiti otezanje. “Reforma eura možda nije popularna. Ali je esencijalna i goruća: u nekom trenutku u budućnosti Europu će zadesiti nova ekonomska kriza. Ne znamo hoće li se to dogoditi unutar šest tjedana, šest mjeseci ili šest godina. Ali, u postojećem izdanju nije vjerojatno da euro preživi”, prenosi Bloomberg iz izvješća.
Autori predlažu reformu u tri koraka. U prvom predlažu brze “zakrpe” poput jačanja Europskog stabilizacijskog mehanizma, bankovne unije i koordiniranja ekonomskih politika. Potom bi na relaciji sjever – jug uslijedio quid pro quo mehanizam poticanja reformi investicijama da bi se problematični jug motivirao na reforme. Treći korak, kontroverzan, ali važan, podrazumijeva da se eurozona transformira u federalnu strukturu s podjelom rizika i suvereniteta. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti ističe da je problem suštini jednostavan.
– Budućnosti eurozone i eura nema bez političke unije, a predložene bi mjere učvrstile poziciju eura, no u konačnici su samo surogati – kaže Brkić.
S ekonomske strane, među ostalim, eurozonu muči problem slabe mobilnosti radne snage i rigidnost plaća što otežava funkcioniranje monetarne unije, kaže profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Boris Cota.
– Uz ta ograničenja eurozona može opstati jedino da zaživi kao transferna unija u kojoj bi se značajan dio nacionalnih budžeta prenio na središnji europski proračun – ističe Cota.
>> Orešković: Začudio bih se kada bi EU forsirala uvođenje eura, to je spin
Bla bla bla !