SLOVACI PREDLAŽU

Fond za poticanje ulaganja u članicama EU koje su u krizi

EU
Foto: Karl-Josef Hildenbrand/DPA/Pixsell
1/3
10.09.2016.
u 20:19

Ideja je da od tog fonda mogu imati koristi samo one članice eurozone koje provode strukturne reforme

Strukturalni problem eurozone, činjenica da monetarna unija nije praćena fiskalnom unijom, što se u pravilu smatra nedovršenim poslom, ponovno se pokušalo riješiti jučer i danas u Bratislavi, gdje ministri financija vode neformalnu raspravu o jednostavnoj, ali za eurozonu poprilično revolucionarnoj ideji: stvaranju tzv. “fiskalnog kapaciteta”, svojevrsnog fonda s još nedefiniranim milijardama eura kojima bi se koristilo za javne investicije i poticanje potrošnje u zemljama zapalim u krizu i nedovoljno sposobnim da same iz nacionalnih proračuna potiču javnu potrošnju.

Slovaci, koji trenutačno predsjedavaju Vijećem EU, u dokumentu koji služi kao podloga za raspravu na sastanku u Bratislavi, predlažu uvođenje takvog fonda kroz koji bi prosperitetnije zemlje članice eurozone praktički financijski pomagale problematičnima.

Eurozona je monetarna unija kojoj nedostaje upravo takav fiskalni kapacitet. Zemlje članice koje se, zbog previsoka duga i deficita i preniskih stopa gospodarskog rasta, nađu u gospodarskim problemima, vrlo teško izlaze iz tih problema jer u svojim nacionalnim proračunima nemaju dovoljno novca da potiču potrošnju koja bi mogla potaknuti novi gospodarski zamah.

No, kad bi eurozona imala takav fond na nadnacionalnoj razini, u koji se slijeva novac iz prosperitetnijih zemalja, a ne samo iz jedne problematične, onda bi zemlja koja je u problemima mogla od tog fonda imati koristi. A koristi bi imala i cijela eurozona kojoj bi takav fiskalni kapacitet donio veću stabilnost.

Dokument koji su pripremili Slovaci, a koji je objavila agencija Reuters, napominje da bi postojanje takvog fonda uklonilo rizik od širenja panike u trenucima krize.

Ideja je Slovaka da od fonda mogu imati koristi samo one članice eurozone koje provode strukturne reforme, koje se drže fiskalnih pravila EU i nemaju makroekonomske neravnoteže. Hrvatska trenutno i nije u eurozoni, ima javni dug koji je veći od dopuštenog te ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže. N

o, tek treba vidjeti ima li u EU dovoljno političke volje da se ideja o fiskalnom kapacitetu prihvati.     

>> Oporavila se industrijska proizvodnja u EU, blagi rast i u Hrvatskoj

Ključne riječi

Komentara 2

Avatar Baroudeur
Baroudeur
09:17 11.09.2016.

OK to su veliki potezi ali olaksati zivot narodu? Naprimjer tehnicki pregled svake dvije godine i bilo gdje se nalazis u Europi, isto zdravstveno za sve u cijeloj Europi i iste osnovne place itd bilo bi vjerojatno vracanje u povjerenje EU a ovo, ko i vlak...

Avatar nekakav
nekakav
09:10 12.09.2016.

super su te ideje, oni koji imaju novca nek ga daju manje uspješnima, tj. nerazvijenima i onima u krizi, da tim novcem plate radove i aktivnosti, kako bi umjetno podigli svoje indekse. jel vama jasno da ovo nije tržišno gospodarstvo,, da je država sve jača u ekonomiji, a želi se baš suprotno? strahota jedna, kud se ide.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije