Dok je 1995. godine 22 posto građane sebe vidjelo 'lijevo' na ljestvici političkih opredjeljenja, ove je, izborne godine, njih 34 posto na tom kraju ljestvice, što je do sada najveći postotak lijevo opredijeljenih građana.
U tzv. centru 1995. godine vidjelo se 55 posto građana, a ove je godine njih 37 posto tako ocijenilo svoje opredjeljenje. Desnica je u 16 godina narasla sa 17 na 23 posto. Pokazuje to najnovije GfK-ovo istraživanje kojim se željelo provjeriti kako građani dišu u izbornoj godini. Iz rezultata je vidljiva bipolarnost izbornog tijela i, premda se za centar i dalje opredjeljuje u postotku najviše građana, jasno je da je taj izbor pao: bilo zbog toga što ne vide stvarnu centrističku opciju kojoj bi dali svoj glas, bilo zbog toga što se dio onih koji su za centar pronašao negdje unutar HDZ-ova ili SDP-ova bloka.
Glasači centra, da ga ima, bili bi najviše mladi (20-30 godina) i stariji (50-60 godina), visokoobrazovani, žene i zaposleni iz Dalmacije (48 posto) i Zagreba i okolice (40 posto). Lijevo su najviše stanovnici Istre s Primorjem (57%), a slijede ih sjeverna Hrvatska, Slavonija i Zagreb. Predstavnike desnice među građanima karakterizira veća zastupljenost u Lici, Kordunu i Banovini (31%), zatim u Slavoniji (28%) te Dalmaciji (27%). Gotovo ih je trećina u dobi od 40 do 50 godina (oko 28%).
\"Desnica je u 16 godina narasla sa 17 na 23 posto...\" Ovo je kriva interpretacija dobivenih podataka; Desnica sigurno NIJE narasla na 23 posto, nego se povečao broj ljudi koji bi htjeli imati kvalitetnu desnicu kojoj bi dali svoj glas.