Radnici u Državnoj knjižnici New South Walesa u Sydneyju otkrili su u arhivu knjižnice primjerak originalne Schindlerove liste, popis 801 Židova koje je njemački industrijalac Oscar Schindler spasio od smrti u logoru. Popis od 13 stranica, indigo-kopija tipkana kad i original, nađen je među papirima Thomasa Keneallyja, australskog pisca koji je svoje dokumente prepustio Državnoj knjižnici.
Keneally se popisom služio kao građom prilikom pisanja svojeg romana "Schindlerova arka" kojim je 1982. osvojio Bookerovu nagradu i koji je deset godina kasnije Steven Spielberg ekranizirao kao "Schindlerovu listu", film nagrađen sa sedam Oscara.
Na tom popisu je 801 ime od 1200 koliko je Schindler, koji je umro nepoznat 1974., spasio i time postao jedini član nacističke stranke pokopan u Izraelu. Do popisa je Keneally došao prekopavajući arhive u Krakowu u društvu čovjeka koji ga je inspirirao za roman.
Naime, 1980. Keneally je bio na promotivnoj turneji za jednu svoju knjigu kad mu je u Los Angelesu pukao putni kovčeg. Ušao je u trgovinu na Beverly Hillsu kupiti novi i zapodjenuo razgovor s vlasnikom trgovine. Kad je trgovac Leopold Pfefferberg, koji je bio jedan od Židova preživjelih zahvaljujući Schindleru, čuo da je Keneally pisac, rekao mu je da bi netko trebao napisati knjigu o Oscaru Schindleru i ponudio mu svu građu o svojem spasitelju koju je godinama skupljao.
Keneally je, s Pfeffenbergom kojeg je uzeo za savjetnika (i kasnije mu posvetio roman), obišao Poljsku i skupio građu za roman, a među tom građom je i upravo otkriveni primjerak slavne liste. U intervjuu 2007. Keneally je objasnio kako ga je priča o Schindleru privukla:
- U pitanju je činjenica da tu ne možete odrediti gdje završava oportunizam a počinje altruizam. Svidjela mi se subverzivna činjenica da će duh inspiriati koga on hoće i da se dobra volja zna pojaviti iz najneočekivanijih mjesta.
Olwen Pryke, kustosica knjižnice, rekla je da je tih 13 požutjelih stranica otipkanih 18. travnja 1945. "jedan od najsnažnijih dokumenata 20. stoljeća, nevjerojatno potresan dio povijesti".