Dubrovačko-neretvanska županija jedna je od tri županije u kojima nema registriranog skloništa za napuštene životinje. Kako se o njima brinu te kako provode Zakon o zaštiti životinja pokušali smo doznati u nekoliko gradova i općina.
Imaju li odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim te divljim životinjama, imaju li ugovor o zbrinjavanju napuštenih i izgubljenih životinja, s kojim skloništem i koja je cijena tog ugovora, odnosno koliko košta zbrinjavanje jednog psa? Upitali smo ih i koliko je napuštenih pasa i mačaka zbrinuto u 2017. godini i uz koju cijenu. Kako se od donošenja novog Zakona brinu o ozlijeđenim i bolesnim napuštenim životinjama, s obzirom da se za njih moraju pobrinuti upravo jedinice regionalne i lokalne samouprave, a snose i sav trošak, te koliko su životinja zbrinuli? Zanimalo nas je i kakvi su rezultati provjere čipiranja pasa, koju su do 30. lipnja trebali obaviti komunalni redari?
Plaćaju i bez akcije
U gradu Dubrovniku, kako stoji u odgovoru glasnogovornice Marijane Aksić Vitković, raspisali su natječaj za kupovinu zemljišta na kojem bi se trebalo graditi sklonište. No, ne navode kad bi gradnja trebala i početi, jer najavljivali su je već bezbroj puta. Potpisali su ugovor o hvatanju i zbrinjavanju životinja bez nadzora s javnih gradskih površina s Društvom As-Eko iz Šibenika. Za 'hladni pogon', stoj u odgovoru, Grad skloništu plaća 36.000 kuna (bez PDV-a) godišnje. Svaki dolazak ekipe u Grad plaća se dodatnih 2000 kuna (bez PDV-a). Zbrinjavanje jednog psa košta još 2000 kuna (bez PDV-a), u što je uključen smještaj, hrana i briga do udomljenja, cijepljenje, mikročipiranje, kastracija.
– U 2017. god. nije zbrinuta niti jedna životinja u registrirano sklonište, a djelatnici komunalnog redarstva Grada Dubrovnika već su ranije provodili kontrolu mikročipiranja i nisu naišli na pse bez čipa – kaže glasnogovornica i objašnjava da Grad ima i Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca. No, donesena je još 2009., a hoće li je usklađivati s novim Zakonom nismo doznali. Nisu odgovorili niti na pitanja kako zbrinjavaju ozlijeđene i bolesne napuštene životinje.
U gradu Metkoviću Odluka o vjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca donesena je prije dvije godine, hoće li je usklađivati s novim Zakonom nije poznato. I Metković ima potpisan ugovor s As-Ekom, a hladni pogon za godinu dana košta ih 6000 kuna (bez PDV-a). U 2017. zbrinuli su dva psa, a za to su platili 5000 kuna.
– Sukladno zakonskim odredbama komunalni redari izvršavaju svoje obveze, a Komunalno redarstvo nabavilo je čitač mikročipova. Postoji otpor pojedinih vlasnika pasa, no kad im se priopće kaznene odredbe Zakona ipak pristaju na zakonsku obvezu mikročipiranja – kaže Marlena Ostojić, dipl.ing., voditeljica Odsjeka za komunalne poslove, prostorno planiranje, gospodarstvo i fondove EU. Što se tiče zbrinjavanja ozlijeđenih i bolesnih, dodaje kako Udruga prijatelja životinja, koja postoji na području doline Neretve, citiram, 'izlazi ususret u takvim situacijama'.
– Udruga zbrinjava pse i potom ih udomljuje, a do donošenja novog Zakona na taj način zbrinuto je svega petnaest pasa – kaže M. Ostojić. Što se s njima događa nakon donošenja Zakona ne otkriva.
U Pločama pripremaju novu Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca, jer ona koju imaju donesena je 1997. I oni imaju ugovor s As-Ekom, a hladni pogon za godinu dana košta ih 6000 kuna (bez PDV-a). Za zbrinjavanje jednog psa plaćaju dodatnih 2000 kuna (bez PDV-a), a za mačku 1800 kuna (bez PDV-a).
– U 2017. godini tako je zbrinuto 7 pasa i pet mačaka, a As-Eko zadužen je i za ozlijeđene i bolesne napuštene životinje – kaže nam pročelnik Izvor Škubonja. Ne otkriva koliko je ozlijeđenih i bolesnih As-Eko zbrinuo, a doznajemo da su naručili čitač mikročipova, ali do početka srpnja nije im bio dostavljen. Što znači da u zakonskom roku nisu niti počeli kontrolu mikričipiranja pasa.
I grad Korčula priprema novu Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca. U svibnju su potpisali jednogodišnji ugovor o zbrinjavanju napuštenih i izgubljenih životinja s Udrugom za zaštitu životinja Papagalo.
– Za trajanja ugovora Grad Udruzi plaća naknadu od 25.000 kuna. U 2017. godini Udruga je zbrinula 45 pasa, odnosno 48 mačaka. To nije ništa posebno koštalo Grad, osim što je platio račun za potrebe uređenja skloništa u iznosu od 12.594 kuna – stoji u odgovoru koji potpisuje Srđan Miše, službenik za informiranje. Udruga Papagalo brine se i o ozljeđenim i bolesnim napuštenim životinjama, a od stupanja na snagu novog Zakona zbrinuta su 2 bolesna psa i 50-ak mačaka. Komunalni redari nisu proveli kontrolu čipiranja pasa pa o rezultatima iste ne mogu još ništa govoriti. Iako su već sve trebali znati, jer kontrola je trebala biti gotova do 30. lipnja.
U općini Orebić nemaju Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca, nisu proveli kontrolu čipiranja pasa, u 2017. nisu imali ugovor niti s jednim skloništem, a ne poštuju ni zakonsku odredbu po kojoj se moraju pobrinuti za ranjene i bolesne napuštene životinje. Imaju ugovor iz 2018. sa skloništem Animalus Centrum iz Splita.
– Ugovor se odnosi na preuzimanje, skrb i udomljavanje napuštenih životinja s javnih gradskih površina. Općina je prema ugovoru isplatila jednokratnu naknadu od 7000 kuna (bez PDV-a) za održavanje i financiranje rada skloništa (čl. 62, stavak 3 Zakona o zaštiti životinja). Zbrinjavanje jednog psa košta 2800 kuna (bez PDV-a), a preuzimanje i kastracija mačke te vraćanje na stanšte košta 700 kuna (bez PDV-a) – piše u odgovoru Anke Radojković, službenice za informiranje u Općini Orebić.
Neodgovorni i kazne
Općina Konavle ima Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca, ali je u postupku donošenja i nova, usklađena s odredbama novog Zakona.
– Općina Konavle ima potpisan ugovor o zbrinjavanju napuštenih i izgubljenih životinja s tvrtkom As-Eko, a u prošloj godini srećom nismo imali potrebu zbrinjavanja napuštenih životinja. Unatoč nekoliko prijava, komunalni redar utvrdio je na terenu kako je riječ o psima koji imaju vlasnika – kaže Miljenko Mikulić, pročelnik Upravni odjel za komunalni sustav. No, ne otkriva koja je cijena ugovora te jesu li neodgovornim vlasnicima naplaćene kazne i na taj način popunjen općinski proračun. Dodaje pročelnik kako su Konavle bila jedna od privh JLS-a u Županiji koja je nabavila čitač čipova te već neko vrijeme provodi kontrolu čipiranosti pasa.
– Za sada nije evidentiran niti jedan pas koji nije čipiran, a u Lysacan bazi podataka ima preko 3000 upisanih pasa na području Općine, a pri svakom cijepljenju pasa provodi se nova evidencija – objašnjava pročelnik.
Iako smo iste upite poslali i u Opuzen, općine Mljet i Vela Luka, odgovore nismo dobili. No, ni oni do kraja godine ne mogu riješiti pitanje zbrinjavanja napuštenih životinja u skladu sa Zakonom. U županiji skloništa nema, barem ne registriranog, a gotovo je nevjerovatno da bi se moglo izgraditi i registrirati u pet mjeseci.