Do sredine prošlog tjedna, mjerači na plinovodu kojim se transportira plin iz Rusije u Europu mjerili su već 15. uzastopni dan protok plina u suprotnom smjeru. Iz Njemačke prema Poljskoj, sa zapada prema istoku, umjesto s istoka prema zapadu. Taj neobičan fenomen događa se dok cijena plina na tržištu postiže rekordne iznose – pet puta veće nego u siječnju 2021. godine!
Europa je već nekoliko mjeseci žarište energetske krize. Potrošačima možda ne toliko vidljive, ali efekt te krize nema se kamo preliti nego na potrošače. Ili na porezne obveznike kroz državne poticaje i spašavanja, što dođe na isto. Zbog čega Rusija ni uz tako visoke cijene plina na tržištu ne šalje veće količine kroz plinovod Yamal – Europa?
Dio zastupnika u Europskom parlamentu otvoreno tvrdi da je to zbog Sjevernog toka 2, novog plinovoda koji udvostručuje kapacitete za isporuku plina izravno iz Rusije u Njemačku ispod Baltičkog mora. Rusija, tvrde, potiče plinsku krizu kako bi ucijenila Njemačku, čija regulatorna tijela još nisu izdala konačna odobrenja za puštanje u rad već izgrađenog Sjevernog toka 2. Na to, da je riječ o geopolitičkoj ucjeni, očito sumnja i Josep Borrell (na slici), visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU, koji je još krajem listopada izjavio da su aktualne cijene energije veliko geopolitičko pitanje koje ima važne socijalne posljedice.
"Cijene energije danas su posljedica velike geopolitičke igre sa snažnom vanjskom dimenzijom", rekao je tada Borrell, što u prijevodu s diplomatskog jezika znači: snažnom ulogom Rusije.
U toj geopolitičkoj igri u pomoć Europi pohitali su tankeri s ukapljenim plinom (LNG) iz Amerike, ali samo u jednom trenutku, kad su cijene LNG-a koje su spremni platiti kupci u Aziji pale na razinu ili ispod cijena u Europi. Kad se cijene LNG-a u Aziji oporave, Europa se neće moći toliko oslanjati na američki plin jer politika možda ima utjecaja, ali novac još i više utječe na to gdje tko trguje. U Kazahstanu je u srijedu zbog nasilnih prosvjeda građana protiv rasta cijena energije pala vlada. Kraj ove energetske krize, nažalost, još nije na vidiku u Europi.
Video - Poskupjelo gorivo, najviše dizel
Za visoke cjene plina je kriva Evropska komisija. Inzistiranje da se cjena Ruskog plina veze uz spotove cjene plina umjesto nafte dovela je do ovih rekordnih cjena i nestasice plina. Sada ta ista komisija trazi da se raskinu dugorocni ugovori o isporuci plina te da se prijede na kratkorocne isporuke preko plinskih burzi. To ce jos vise podici cjene jer nista nece sprecavat Gazprom da smanji isporuke plina kada je on najpotrebniji i umjetno podigne cjene. Sada ga u tome sprecavaju dugorocni ugovori. Cijev interese stiti Evropska komisija, gradjana ili dobavljaca plina?