Cijene plina u Europi porasle su u utorak više od 30 posto, potaknute najavama zahlađenja i smanjenom opskrbom iz Rusije koji su iznova potpirili strah od energetske krize. Referentna cijena plina za isporuke u veljači porasla je na nizozemskom tržištu za 27,50 eura, na 99,50 eura po megavat satu. Na fizičkom tržištu porasla je za 30,50 eura, na 97 eura po megavat satu.
Snažan poticaj cijenama bile su najave zahlađenja u Europi i smanjene isporuke iz Rusije. Energetsku krizu u Europi izazvalo je ukidanje pandemijskih ograničenja u prošloj godini i snažan val potražnje koji je iscrpio zalihe. Od siječnja prošle godine referentne cijene više su nego upeterostručene, teško pogodivši potrošače i tvrtke i zaprijetivši oporavku gospodarstva od pandemijske krize.
Europa najviše plina nabavlja iz Rusije, a dobiva ga najvećim dijelom plinovodom Yamal-Europa. No, plin se još od 17. prosinca vraća na istok, a novi plinovod Sjeverni tok 2 čeka dozvolu njemačkog regulatora koji je poručio da je vjerojatno neće izdati u prvoj polovini ove godine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ustvrdio je prošlog mjeseca da Njemačka preprodaje ruski plin Poljskoj i Ukrajini umjesto da rastereti pregrijano europsko tržište, svalivši time krivnju za promjenu smjera plina i skok cijena na njemačke uvoznike plina.
Njemačka vlada odbila je komentirati tu tvrdnju, a uvoznici nisu odgovorili na zahtjev da je komentiraju. Očekuje se da će plin u Yamal-Europi ponovo krenuti prema zapadu do kraja mjeseca, nakon što je Gazprom na aukciji prošlog mjeseca rezervirao 8,3 milijuna kWh/h tranzitnog kapaciteta za siječanj.
Ruski plinski div Gazprom u nedjelju je priopćio da je prošle godine povećao ukupni izvoz plina, uključujući Kinu, no vjerojatno neće dosegnuti cilj za opskrbu Europe.
pa nek europa sluša amere i nabija sankcije rusima