Hrvatska se prema dohodovnim nejednakostima nalazi na razini europskog prosjeka. Petina populacije s najvišim dohocima zarađuje 5 puta više od petine populacije s najnižim dohocima u zemlji, navodi Državni zavod za statistiku u najnovijim pokazateljima siromaštva za 2018 godinu.
Kvintilni omjer za 2018. iznosi 5 te posljednje tri godine stagnira.
Gdje je imovina
Najveći raspon petine najbolje i najslabije plaćenih imali smo 2011. godine i iznosio je 5,6, ali se od tada smanjuje. Najslabije izražene dohodovne nejednakosti imaju Slovenija, Češka, Finska, Slovačka i Island gdje petina najbolje plaćenih zarađuje tek oko tri puta više od građana s najnižim dohocima. U Sloveniji je to 3,4 puta. Na drugom su kraju Baltičke zemlje te Bugarska i Rumunjska gdje je ta razlika jedan prema sedam do jedan prema osam!
– U Hrvatskoj posljednjih godina dolazi do blagog smanjenja ekonomske nejednakosti prema dohodovnom cenzusu što se može pripisati povećanju neoporezivog dohotka i minimalne plaće, komentira Zdenko Babić, profesor na Pravnom fakultetu. Usporedba s prethodnim godinama pokazuje nešto brži tempo povećanja nižih dohodaka.
Prosječna se plaća prošle godine kretala oko 6 tisuća kuna neto, a prosječna mirovina oko 2400 kuna. Dvije trećine zaposlenih u zemlji zarađuje manje od prosjeka. Državni zavod za statistiku navodi da je prva petina građana s najnižim ekvivalentnim dohocima lani raspolagala s prosječnih 30 tisuća kuna godišnjeg dohotka, dok su u petom najbolje plaćenom razredu (kvintilu) bila kućanstva čiji je ekvivalentni dohodak bio više od 76 tisuća kuna.
– Mi se prema pokazatelju dohodovne nejednakosti svrstavamo u srednje nejednako društvo, ali osim dohotka trebalo bi uzeti u obzir i imovinu – ističe Babić.
– U uređenim društvima zbroj dohodaka kroz određeni vremenski period trebao bi biti jednak imovini, ali kod nas to nije slučaj, a slično je i u Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj. To su zemlje s tradicionalno velikim udjelom sive ekonomije ili visokih prihoda od rente – ističe Babić i dodaje da su, zbog imovinske rente, stvarne ekonomske nejednakosti u Hrvatskoj bitno veće nego što to sugeriraju uobičajeni alati za mjerenje nejednakosti kvintilni omjer i Ginijev koeficijent.
Nisu iste šanse za sve
– Možete imati dvije obitelji s istim dohocima u Slavoniji i Dalmaciji i jednim 15-godišnjim djetetom. Ako obitelj u Dalmaciji posjeduje tri nekretnine i iznajmljuje ih, tada se ne može reći da ta dva djeteta imaju iste šanse – ističe Babić i dodaje da je Hrvatska propustila priliku da intervenira oporezivanjem imovine. Dohodak od rada kod nas je jače opterećen od dohotka od imovine.
Plaće u Zagrebu