U Globalnu riznicu sjemena u Svalbardu u Norveškoj jučer su prvi put pohranjene i primke (uzorci sjemena s minimalno 500 zrna) iz hrvatske Nacionalne banke biljnih gena. Riječ je o 153 primke iz skupine žitarica i kukuruza i 8 primki iz skupine povrća, čime je ukupno pohranjena 161 hrvatska primka te ispunjen jedan od ciljeva Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora do 2027., priopćili su iz Ministarstva poljoprivrede.
- Ova riznica sjemena u Svalbardu slovi kao najvažnija "banka" na svijetu i smatra se "trezorom sudnjeg dana", budući se u nju pohranjuje sjeme iz svih biljnih banaka gena, te služi kao "polica osiguranja" za opskrbu hrane u svijetu u slučaju katastrofalnih događaja. Riznica ima kapacitet pohrane 4,5 milijuna sorti usjeva i 2,5 milijarde sjemenki, nudeći mogućnosti budućim generacijama da prevladaju izazove klimatskih promjena i rasta stanovništva - kažu iz Ministarstva.
Kao važan genetski materijal koji treba sačuvati odabrane su primke hrvatskih tradicijskih sorti koje su se kroz godine prilagodile klimatskih prilikama. Umnažanje sjemena započelo je u 2021. godini, za one primke za koje su se ispunili uvjeti da su već pohranjeni u sigurnosnoj kolekciji koja se nalazi u Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Prikupljeni materijal je bilo potrebno ispitati i morfološki opisati, te proizvesti dovoljnu količinu visokokvalitetnog sjemena za adekvatnu pohranu na dvije lokacije. Naime, Globalna riznica je druga sigurnosna rezerva – što znači da materijal koji se pohranjuje mora biti pohranjen u Nacionalnoj banci biljnih gena u osnovnoj i sigurnosnoj kolekciji, što zahtjeva nekoliko godina umnažanja, objašnjavaju iz Ministarstva.
U hrvatsku Nacionalnu banku biljnih gena dosad je pohranjeno 106 primki industrijskog bilja, 207 krmnog bilja, 2666 ljekovitog i aromatičnog bilja, 332 primki povrća, 471 voća, 147 vinove loze i 610 primka žitarica.
- Čuvanjem sjemena u bankama gena osigurana je dostupnost biološke raznolikosti poljoprivrednicima, oplemenjivačima i istraživačima, kao i korištenje budućim generacijama. Pohrana primki u Globalnoj riznici sjemena predstavlja završni čin u lancu očuvanja biljnih genetski izvora, a pruža sigurnost da neće doći do gubitka vrijednog genetskog materijala - tvrde iz resornog ministarstva.
Nacionalna banka biljnih gena je, dodaju, sastavni dio Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u RH za razdoblje od 2021. do 2027. putem kojeg se provode aktivnosti vezane uz prikupljanje, opisivanje i očuvanje autohtonih i tradicijskih sorti, kako u kolekcijama koje se čuvaju u banci biljnih gena, ali i njihovim očuvanjem na poljoprivrednim gospodarstvima i u prirodnom staništu, održivo korištenje te izgradnju ljudskih i institucionalnih kapaciteta za očuvanje biljnih genetskih izvora. U protekle dvije godine je za provedbu Programa utrošeno više od 3,1 milijun eura, a u 2023. osigurana su sredstva u iznosu 1,48 milijuna eura.
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja.
Lako je bilo iza ww2 baciš bilo šta na zemlju i ono nikne. Današnje sjeme je jalovo, čeka nas izumiranje od gladi i ljudožderstvo. Zato jer smo dozvolili šaci "ljudi", da naprave monopol na hranu!! Ovo hitno triba razmnožiti i osigurat da svake godine sve manje jalovog sjemenja bude posađeno. I nadati se da putin plinovod neće naplatiti tvornicom sjemenja...