U crkvi se vjenča samo 52 posto parova: 'Mladi ljudi brak ne doživljaju kao nešto sveto'

Iako je u Hrvatskoj 86 % deklariranih katolika, za vjenčanje u crkvi i obećanje na ljubav do smrti odlučuje se tek nešto više od polovice parova – u zamahu su građanski brakovi.

Jedino se Slavonci i Ličani još premoćno odlučuju za crkveni brak, koji je najmanje privlačan Istranima i Primorcima. Broj vjerskih brakova posljednjih godina u silaznoj je putanji i približili su se kao nikad prije građanskima – u prvih devet mjeseci 2017., prema podacima Ministarstva uprave, sklopljeno je 8439 vjerskih (52,6%) i 7606 (47,4 %) građanskih brakova. U zemlji u kojoj se raspada svaki treći brak vjernici su svjesni da nakon vjenčanja pred oltarom drugog više nema jer su inače u očima Crkve “preljubnici”, dok se pred matičarom mogu vjenčavati i razvoditi koliko žele i na kraju se vjenčati u Crkvi jer prijašnji građanski brak ili brakovi za Crkvu ne postoje.

Još 2009. vjerskih brakova bilo je 63,5%, a građanskih tek 36,5%, no već 2013. broj građanskih brakova popeo se na 43,3%, a 2016. na 46,5%. Sociolog religije prof. Ivan Markešić ističe da je unatoč svim izazovima koje sa sobom (do)nosi, brak još “u modi”, iako su se očekivanja od braka stubokom promijenila. Brak, kaže, prestaje biti dobitna kombinacija samo za muškarce – mjesto gdje će imati sve besplatno: seks, hranu, njegu, djecu i odgoj djece jer i žene s pravom žele “profitirati” u braku i u njemu naći potporu muža u vođenju kućanstva, planiranju broja i odgoju djece, ali i u stvaranju vlastite karijere. Uz to, Markešić ističe i sljedeće:

– Mladi ljudi danas ne doživljaju brak kao nešto sveto i nepromjenjivo, što treba očuvati po svaku cijenu. Iskustvo braka koje stječu u obiteljima, ali i u društvu, “tjera” ih na takav zaključak. Po broju vjerskih brakova prednjače slavonske županije te Ličko-senjska s njih više od 60%, a po broju građanskih Istarska i Primorsko-goranska županija.

– I u najtradicionalnijim županijama trećina su građanski brakovi. Hoće li se zbog vezanosti ljudi za Crkvu u tim županijama taj trend očuvati, teško je prognozirati. Slavonske županije se prazne. Slijede ih i ostale. Sve više je naznaka da više neće biti onih koji će, i kad bi htjeli, sklapati bilo kakve brakove. Hrvatska će se poželjeti svatova, a svatova biti neće – govori Markešić.

Frani Staničiću sa zagrebačkog Pravnog fakulteta koji predaje kolegij Religija, pravo i društvo čini se da u posljednje vrijeme građanski brak prethodi crkvenom kao svojevrstan pokus.

– Vjernici su svjesni da je crkveni brak nerazrješiv, a građanski u očima Crkve praktički ne postoji, pa se možete vjenčati tri puta prije nego što se jednom vjerski vjenčate kao da prije ničeg nije bilo. Osim toga, mi imamo oko 30% praktičnih vjernika, a njih 30 do 40% tako se izjašnjavaju i zbog tradicionalnih razloga, obiteljskih, izjednačavanja Hrvat i katolik – kaže Staničić.

Osim toga, trećina vjernika distancirana je od Crkve i sama odlučuje što će uzeti iz repertoara religijskog učenja. I Markešić govori da vjerski brak mnogi vjernici shvaćaju kao nepremostivu prepreku jer ako dođe do razvoda, a razvodi se svaki treći brak, ne mogu ponovno sklopiti crkveni. Može se tražiti poništenje braka, što je dugotrajan i skup proces. Nakon razvoda supružnici su, kaže, prema crkvenome nauku, u grijehu: ne mogu se ispovjediti, pričestiti...

– Zbog “univerzalne” vrijednosti građanski brak je i kod katolika sve više “u modi”. Možete se ženiti i udavati koliko god hoćete puta. Uvijek ste na “pravome putu”: birate, mijenjate, griješite, ispravljate. Možete pristupiti sakramentima ispovijedi i pričesti i, kad se konačno odlučite, možete sklopiti i crkveni brak. Svejedno koliko ste prethodno imali brakova i s kime i koliko ste u njima i izvan njih imali djece. Tako građanski brak postaje pripremno-probna institucija za sklapanje crkvenoga ako se supružnici s vremenom za nj odluče – kaže Markešić.

Zanimljivo je da je na trećem mjestu po broju građanskih brakova Dubrovačko-neretvanska županija s njih 60,5% ali zbog brakova stranaca. Demograf prof. Nenad Pokos tumači da su u toj županiji od 681 brakova u prvih devet mjeseci 2017. njih 34,4% bili brakovi stranaca. Za razliku od brakova hrvatskih državljana koji su na istoj razini kao i 2016., kaže, brakovi stranaca rastu, a na Dubrovačko-neretvansku županiju otpada 44,8% brakova svih stranaca.