U Hrvatskoj lani je potrošeno najmanje plina u posljednjih deset godina. Podaci su to HEP-a, koji otkrivaju kako je relativno blaga zima u kombinaciji sa štednjom dovela do toga da su Hrvati iskoristili niti 25 tisuća gigavatsati ovog energenta, dok su je još 2021. ta brojka bila 17,4 posto veća. Naravno, potpunom rezultatu najveći je "doprinos" dala kutinska Petrokemija, inače jedan od najvećih potrošača, koji nije radio uopće ili je proizvodnju zadržavao tek na određenim pogonima, upravo zbog visoke cijene energenta koja je prošle godine pogodila praktički cijeli svijet.
Treba reći, naravno, da u ukupnoj potrošnji Hrvatske kućanstva čine 49 posto, a u HEP-u ističu kako je plina bilo dovoljno jer lani ga je, preko LNG-a na Krku ušlo 26.500 gigavatsati, odnosno 70 posto ukupnog prometa plinom u Hrvatskoj. Za usporedbu, preko kopna stiglo je nešto više od pet tisuća gigavatsati ruskog plina, dok ga je iz domaće proizvodnje bilo šest tisuća, odnosno 15,9 posto godišnjih količina, 5,8 posto manje nego godinu prije. Izvezli smo oko 11.400 gigavatsati, što je rast od enormnih 905 posto u odnosu na 2021., kako je istaknuto i prije desetak dana na 22. Plinarskom forumu, u organizaciji Energetike marketing, na kojem je, također, rečeno da bi se domaća proizvodnja plina trebala značajnije povećati sljedeće godine. Direktor Gradske plinare Zagreb Goran Popović objasnio je tada kako je zabilježen i pad potrošnje plina u kućanstvima od sedam do 11 posto, a stručnjaci su iznijeli i podatak da je lani 105 tisuća obračunskih mjesta prebačeno na javnog opskrbljivača bez zahtjeva za promjenom istog.
- Domaća proizvodnja prirodnog plina je u 2021. godini iznosila 745,9 milijuna m3, odnosno oko 26 posto od ukupne potrošnje plina. Izvoz prirodnog plina iznosio je 126,2 milijuna m3 dok je uvoz iznosio 2 290,6 milijuna m3 ili 79 posto u odnosu na ukupnu potrošnju plina. Tijekom razdoblja od 2016. do 2021. godine ukupna potrošnja energije povećavala se s prosječnom godišnjom stopom od 0,4 posto. U tome razdoblju ostvaren je trend smanjenja potrošnje ugljena i koksa, tekućih goriva, vodnih snaga i električne energije. Potrošnja energije iz drva i biomase, prirodnog plina, obnovljivih izvora te toplinske energije se povećala - kakvo je stanje bilo preklani, u svom je izvješću opisao Energetski institut Hrvoje Požar, na kojem se trenutačno priprema stanje iz 2022.
Što se plina tiče, svojevrsnu međugodišnju statistiku objavio je i Eurostat, samo što su se oni bavili indikatorom tržišnog udjela. Opisuje on koliko energije najveća tvrtka u mreži opslužuje na jednom tržištu, s tim da veći tržišni udjeli ukazuju, naravno, na monopolističko ili oligopolističko tržište. Od 2020. do 2021., najveći pad tržišnog udjela zabilježen je u Hrvatskoj (-45 posto) i Češkoj (-38 posto). Broj glavnih tvrtki koje uvoze ili proizvode prirodni plin za lokalno tržište porastao je s pet na šest u Češkoj i s tri na pet u Hrvatskoj.
VIDEO Iz mora na Pelješcu izvučen automobil: Vozač bio pijan, pogrešno je skrenuo
Jedini lijek protiv preskupoga je da se smanji potražnja!