U Hrvatskoj se reciklira 36 posto komunalnog otpada, što znači da cilj prema kojem je do 2020. godine trebalo oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu najmanje 50 posto ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i iz drugih izvora nije dostignut. Cilj za 2025. godinu je 55, a za 2030. godinu 60 posto.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. godinu, u kojoj je nastala 1,833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na prethodnu godinu smanjenje za 0,6 posto. Količina komunalnog otpada po stanovniku je 474 kilograma, rekorderi su Funtana s 2252 tone po stanovniku, Vir s 2120 i Novalja s 1872 tone. Najmanje je otpada po stanovniku u Severinu, 47 tona. U 531 gradu i općini u kojoj se provodilo odvojeno skupljanje komunalnog otpada stopa odvojenog skupljanja porasla je za dva postotna boda u odnosu na 2022. godinu. Najveći porast zabilježen je kod biootpada, otpadne plastične ambalaže i glomaznog otpada.
– Ipak, u posljednje tri godine dinamika porasta stope odvojenog skupljanja nešto je sporija. Značajniji rast usporavaju nečistoće, posebice u biootpadu – kažu u Ministarstvu. Prošle godine oporabljene su 690.473 tone komunalnog otpada, pa je stopa oporabe 38 posto, četiri postotna boda više nego 2022. godine. Rezultat je to povećanja količina otpada koji nakon obrade u sortirnicama i MBO postrojenjima završava na energetskoj oporabi. Najveće stope recikliranoga komunalnog otpada imaju Međimurska županija (41 posto), Varaždinska (40) i Koprivničko-križevačka županija, a najniže, samo četiri posto, imaju Ličko-senjska i Zadarska županija.
Na ljestvici najboljih u stopama odvojenog skupljanja svih prvih deset mjesta drže gradovi i općine iz Međimurske županije. Prva je i dalje općina Belica sa 73,70 posto. Iako na ljestvici 20 najboljih u Hrvatskoj sudjeluju s čak 13 gradova i općina s kojima imaju ugovor o zbrinjavaju otpada, u komunalnom poduzeću Pre-kom iz Preloga nisu zadovoljni sustavom izračuna.
VEZANI ČLANCI:
– Sam sustav izračuna odvojenog skupljanja otpada koji se primjenjuje izuzetno je loš i nepošten jer se u odvojeni otpad prizna, primjerice, odvojeno skupljen biootpad ili glomazni otpad koji je "bačen" na odlagalište. Također, sustav zbraja miješani komunalni otpad od kućanstava i pravnih osoba, ali u korisni otpad prizna se samo otpad od kućanstava, što znači da se zbrajaju kruške i jabuke – ističe direktor Siniša Radiković.
Time su, tvrde u Pre-komu, najviše oštećeni gradovi i općine s jakom industrijom. Općina Jalžabet tako će morati platiti i poticajnu naknadu, odnosno penale, što nije pošteno, zaključuje Radiković. Grad Zagreb je na 41,59 posto, Split na 23,16%, Rijeka na 28,95%, Osijek na 57,65%, Karlovac na 21,05%, Varaždin na 49,86%, Čakovec na 49,10%, Koprivnica na 60,06%, Slavonski Brod na 54,72%, Zadar na 20,52%, Vukovar na 18,59%, Dubrovnik na 1,75 posto...
FOTO Pogledajte što se sve slijeva prema Dalmaciji: Neretva promijenila boju i nosi tone otpada