Enormnih 143 milijarde eura godišnji su troškovi zbog rasipanja hrane u Europskoj uniji. Više od 50 milijuna tona voća i povrća uzgojenog u Europi odbaci se svake godine samo zato što su izobličeni ili krive veličine.
Dok sva ta hrana završava u smeću, 821 milijun ljudi na svijetu ne može si priuštiti kvalitetan obrok svaki dan. Iz etičke perspektive, jednostavno nema mjesta za bacanje hrane.
Pogledajte izjavu Biljane Borzan:
Da bude gore, za proizvodnju hrane koja se neće jesti, koristi se oko 1,4 milijarde hektara zemlje i 250 kubnih kilometara vode. Pokazala je to lanjska studija Sveučilišta u Edinburghu.
I u konačnici, kada bi bacanje hrane bilo država, bilo bi treće u svijetu prema proizvodnji štetnih plinova, iza SAD-a i Kine.
Istaknuto je to u četvrtak u Bruxellesu na predstavljanju školskog programa i pedagoških materijala kojima se želi među djecom i mladima razviti svijest o vrijednosti hrane. Konferenciju je organizirala hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan, inače izvjestiteljica Europskog parlamenta za izvještaj o smanjenju bacanja i povećanju doniranja hrane, u suradnji s UN-ovom Svjetskom organizacijom za hranu.
- Naši djedovi i bake su se grozili bacanja starog kruha, a danas se u Hrvatskoj svaki dan baci više od tisuću tona hrane, u EU 90 milijuna tona godišnje. Nestala je svijest o vrijednosti hrane, o trudu i resursima potrebnim da se ona proizvede i hrana se baca u ogromnim količinama. Tu svijest je moguće vratiti kroz informiranje i obrazovanje, pogotovo djece – poručila je Biljana Borzan.
FAO je razvio školske programe za četiri dobne skupine od predškolske dobi do srednje škole, a oni uključuju predavanja, igre, vježbe i umjetničke aktivnosti kojima je cilj prevencija bacanja hrane. Program je lani pokusno uveden u 18 pilot-škola u Italiji, Francuskoj, Belgiji i Engleskoj. Cilj je implementirati program u svim zemljama EU, pa tako i Hrvatskoj.
Rodrigo de Lapuerta, direktor FAO-a za suradnju s EU:
Mališanima se, primjerice, slikovito prikazuje kako na svake dvije pojedene jabuke, jedna odlazi u otpad. Kada kupe tri jogurta, dva pojedu, a jedan bace jer se pokvario u hladnjaku. Tri se mrkve uberu, ali jedna se odbaci jer je premala ili previše iskrivljena, ili jer su je miševi jeli u skladištu.
- Odlučila sam financirati prevođenje materijala na hrvatski jezik iz sredstava koje eurozastupnici imaju na raspolaganju za promo materijale. Prijevod je dovršen i sada su u tijeku zadnja usklađivanja nakon kojeg ćemo tražiti partnere u Hrvatskoj. Plan nam je nekoliko škola u Hrvatskoj uključiti u pilot-provedbu programa i nadamo se da će ministarstvo obrazovanja i druge relevantne institucije prepoznati vrijednost FAO-ve kampanje - pojasnila je Borzan.
U Hrvatskoj se iz EU fondova financiraju sheme opskrbe škola mlijekom, voćem i povrćem iz domaće proizvodnje. Unutar tih programa Europska komisija je državama članicama ostavila mogućnost za educiranje djece o proizvodnji i vrijednosti hrane. Hrvatska je jedna od samo nekoliko zemalja EU koje su uključile obrazovne poruke o nepotrebnom bacanju hrane u popratne mjere programa voća u školama.
- Drago mi je da se Hrvatska istaknula po ovom pitanju i vjerujem da ćemo brzo naći zainteresirane škole. Istraživanja pokazuju da 50 posto sve bačene hrane u EU dolazi iz domaćinstava i to je uglavnom hrana koju je teško preusmjeriti u donacije. Djeca koja nauče kako čuvati i poštovati hranu mogu članovima svoje obitelji prenijeti te informacije i vještine, te tako biti ambasadori borbe protiv bacanja hrane – zaključila je Biljana Borzan.
- Ljudi su oduvijek gubili hranu, ali je opseg problema danas bez presedana u povijesti i vjerojatno će nastaviti rasti ako se ne ulože napori da se zaustavi taj problem – istaknula je Rosa Rolle. Procjenjuje se kako se najmanje 40 posto hrane u industrijaliziranim zemljama, dodala je, baci na maloprodajnoj i potrošačkoj razini.
Po Direktivi EU o otpadu usvojenoj lani, cilj je prepoloviti bacanje hrane do 2030.
- Ovaj program je u pilot školama smanjio bacanje hrane od 15 do 50 posto i namjera nam je da se počne provoditi u cijeloj EU. Cijenimo političku i financijsku podršku zastupnice Borzan i nadamo se da će se Hrvatska u narednom razdoblju uključiti u pilot-program – poručio je Rodrigo de Lapuerta, direktor FAO-a za EU.