U samo jednom danu, nakon što je Makedonija ponovno selektivno počela propuštati izbjeglice na južnoj granici s Grčkom, u tu je državu ušlo 836 imigranata.
Od 163 djece, njih 25 putuje potpuno samo, bez roditelja. Taj podatak, koji nam je prenio Ivo Kotevski iz makedonskog MUP-a možda najbolje ocrtava delikatnost humanitarne, ali i političke krize, koja ovih dana dosiže vrhunac. – U nemogućoj smo situaciji. Propuštamo onoliko imigranata koliko možemo podnijeti. Do sada je dnevno službeno ulazilo 1500, a neslužbeno i tri puta toliko ljudi, a broj izbjeglica se vrti oko 40 tisuća. To je kao da u Njemačku dođe više od milijun ljudi. Nemamo kapaciteta, autobusa, željeznica, liječnika,... Mi nismo u EU i nemamo pristup fondovima - kaže Kotevski.
Paralela s Hrvatskom
U ovoj situaciji eskaliraju razmirice između Makedonije i Grčke. Policijska suradnja je nikakva.
– EU od nas traži da štitimo vanjske granice EU, a oni sami ih ne štite. Grčka, po izvještajima s terena, propušta izbjeglice, a neki su nam imigranti kazali kako ih organizirano dovoze do granice. Jedna se trudnica porodila čim smo je primili. Morali smo zatvoriti granicu, pritisak nismo mogli podnijeti. Kad su izbili incidenti, EU države su nas kritizirale, ali se nitko nije ponudio da će poslati zrakoplove ili autobuse i primiti dio izbjeglica – nastavlja.
Makedoniji i izbjeglicama u prostoru između Grčke i Makedonske granice treba organizirano pomoći, kazala je ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić te dodala kako će "Hrvatska to učiniti u suradnji s Makedonijom, ali ćemo pokrenuti tu temu u Beču u četvrtak na sastanku Zapadni Balkan 6." Kad se Makedonce pita što im treba, kažu: Sve!, no jedan od mogućih modaliteta pomoći mogao bi biti taj da se Makedoniji pomogne u ojačavanju nazočnosti u EU. Primjerice, omogućiti im da sjede u radnim skupinama ili stožerima na razini EU.
– Znamo da im Makedonija nije ciljna država, već tranzitna. Oni ovdje ne žele azil – kaže nam.
Paralela se u tom aspektu može povući s Hrvatskom. Procedura, koju poštuju i Hrvatska i Makedonija, nalaže da se sve izbjeglice registrira. U Makedoniji dobiju papire s kojima se 72 sata slobodno kreću. U tih 72 sata moraju podnijeti zahtjev za azil, no većina to ne učini već krene dalje. Tako je i u Hrvatskoj. Za čak 85 posto imigranata Hrvatska je usputna stanica prema schengenskim, bogatijim državama. Samim tim ako izbjeglice i krenu prema Hrvatskoj to će značiti drugačije postupanje nego u Mađarskoj gdje traže azil čim vide policajca. Pretpostavlja se kako bi se oni tijekom putovanja kroz Hrvatsku skrivali od policije pokušavajući se domoći Slovenije ili pak Mađarske. U prilog im idu i brojne šume, kanali kao i niz praznih kuća i polupraznih sela u Slavoniji. Od gradova prvi na udaru bili bi Vukovar i Županja.
ORaH poslao pismo Vladi
Iz hrvatskog Crvenog križa kažu kako imaju kontakte s Vladom te da izmjenjuju informacije, no konačni plan postupanja u slučaju da izbjeglice krenu preko Hrvatske još nije u potpunosti poznat. Iz Vlade i MUP-a ponavljaju kako je Hrvatska spremna te da postoji nekoliko scenarija. Jučer je pak ORaH poslao pismo Vladi u kojem se traži da se objavi plan prihvata izbjeglica, no ORaH je i pogriješio kad je prozvao vladu, pitajući se zašto nisu tražili europska sredstva kao što je to učinila Slovenija. Naime, Hrvatska će novac iz tih fondova dobiti, vjerojatno već sljedeći mjesec. Iz EK su nam potvrdili kako će odobriti više od 71 milijun eura za programe prihvata izbjeglica i za kontrolu granica iz dva fonda EU - 17 milijuna eura iz Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF), a 54 milijuna iz Fonda za unutrašnju sigurnost (IMF). Za usporedbu, Sloveniji je odobreno oko 54, a Grčkoj 445 milijuna eura. Do sad su odobrena 23 nacionalna programa, a razlog da hrvatski - uz nizozemski, slovački i još njih 10 - ne treba tražiti u manjkavosti, kako se špekuliralo u medijima, već u pravilima EK koja kažu da se odobravaju u skladu sa specifičnim prilikama i prioritetima država, objašnjavaju iz EK. I dok se i u Hrvatskoj, kao i u drugim državama, povela rasprava postoji li opasnost da se među izbjeglicama nađu potencijalni teroristi, nedavno nam je šef Frontexa (Europske agencije za sigurnost vanjske granice) Fabrice Leggieri kazao da do sad nije bilo takvih naznaka.
– Teroristi imaju bolju logistiku i lakše dolaze do Europe. Malo je vjerojatno da će se podvrgnuti mučnom putovanju od nekoliko tjedana ili mjeseci – kazao je. Uostalom terorističke napade na europskom tlu su do sad izvodili - europski građani.
>>Izbjeglice probile policijske linije na makedonskoj granici. Policija upotrijebila šok bombe
"Uostalom terorističke napade na europskom tlu su do sad izvodili europski građani" - pa i izbjeglice će danas sutra biti europski građani "spavači".