Zrak koji pomaže kod astme, bronhitisa, alergija...

U ličkoj Medinoj pećini prvi put u Hrvatskoj pokrenuta speleoterapija

Foto: Nenad Buzjak
Medina pećina
Foto: Darko Henc
Nenad Buzjak
Foto: Nenad Buzjak
Medina pećina
Foto: Nenad Buzjak
Medina pećina
Foto: Pećinski park Grabovača
Medina pećina
Foto: Pećinski park Grabovača
Medina pećina
Foto: Pećinski park Grabovača
Medina pećina
Foto: Pećinski park Grabovača
Ravnateljica Pećinskog parka Grabovača Jelena Milković
Foto: Pećinski park Grabovača
Medina pećina
Foto: Pećinski park Grabovača
Medina pećina
Foto: Pećinski park Grabovača
Fizioterapeutkinja Ana Turić
25.10.2021.
u 21:10
Medina pećina nalazi se u sklopu Pećinskog parka Grabovača u Perušiću. Duga je više od 500 metara, ima zrak povoljan za speleoterapiju, lako je dostupna i prohodna.
Pogledaj originalni članak

 Lički kraj osim zadivljujućeg krajolika rese i kristalno bistre vode te čist, svjež, ljekovit zrak. A taj zrak ljekovit nije samo nad zemljom nego i u podzemnim dijelovima. Da je tome tako svjedoči i to što je lička Medina špilja, koja se nalazi u sklopu Pećinskog parka Grabovača u Perušiću, postala prvo podzemno špiljsko mjesto na kojem se u petak prvi put u Hrvatskoj održala speleoterapija, posebna vrsta respiratorne terapije koja uključuje disanje unutar špilje. Za otvaranje špilje namijenjene ovoj vrsti liječenja poticaj je stigao od diplomirane fizioterapeutkinje iz Perušića Ane Turić i javne ustanove Pećinski park Grabovača, a sve s ciljem poticanja što duljeg boravka u prirodi i špiljama te spajanja speleoterapije s edukativnim aktivnostima u Pećinskom parku.

Polusatna terapija

– Speleoterapija je vrsta respiratorne terapije. Jednostavnije rečeno, to je disanje u špilji. Postoje znanstveni dokazi da špiljski zrak povoljno djeluje na pluća. Zapravo, na cijeli respiratorni sustav. Povoljan je za ublažavanje ili liječenje astme, bronhitisa, alergija, čišćenje pluća pušača... U Europi, pogotovo istočnoj i srednjoj, već postoji desetak centara za speleoterapiju. Imaju ih Njemačka, Češka, Slovačka, Italija, a u Hrvatskoj ih do sada još nije bilo iako smo zemlja poznata po bogatstvu špilja. U Hrvatskoj ima oko deset tisuća do sada istraženih špilja – kazala nam je uvodno ravnateljica javne ustanove Pećinskog parka Grabovača, magistrica geografije, geologinja Jelena Milković nastavljajući kako im se željom da u jednoj špilji po prvi put u Hrvatskoj pokrene speleoterapiju obratila diplomirana fizioterapeutkinja Ana Turić.

Foto: Pećinski park Grabovača
Ravnateljica Pećinskog parka Grabovača Jelena Milković

– Ta nam se ideja učinila jako zanimljivom. Počeli smo istraživati kakav to zrak špilja treba imati da bi se u njoj mogla provoditi speleoterapija. I u suradnji s Geografskim odsjekom zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, točnije, s pročelnikom Odsjeka prof. dr. sc. Nenadom Buzjakom, krenuli smo prije nekoliko mjeseci s mikroklimatskim mjerenjima unutar Medine pećine. Mjerile su se temperatura, vlaga, ugljikov dioksid i plin radon. Ustanovilo se da špilja ima povoljne uvjete. No s mjerenjima ćemo nastaviti i dalje kako bismo ustanovili ima li speleoterapija ikakav utjecaj na samu špilju, jer je špilja zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode i špiljski okoliš mora ostati nepromijenjen. Ni na koji način ne želimo ošteti špilju. Nulto stanje je utvrđeno i ono mora ostati nepromijenjeno nakon ulaska ljudi na terapiju. Stoga ćemo stanje nastaviti pratiti i ako dođe do bilo kakve promjene stanja terapija će morati biti prekinuta ili ćemo morati smanjiti broj ljudi koji će dolaziti na terapiju. A terapija će se provoditi sedam dana u tjednu. Dnevno će moći biti više grupa, a u grupama će moći biti najviše pet ljudi. Fizioterapeutkinja Turić dobila je odobrenje, koncesiju, na godinu dana i nakon toga sve će se evaluirati, vidjeti je li došlo do nekih promjena u špiljskom eko sustavu. Nakon toga vidjet ćemo nastavljamo li dalje ili moramo prekinuti suradnju – objasnila je ravnateljica Milković dodajući da Pećinski park Grabovača ima preko 30 speleoloških objekata, špilja i jama, od čega je najpoznatija turistička špilja Samograd.

Foto: Pećinski park Grabovača
Medina pećina

A kako je za ovu vrstu terapije odabrana baš Medina pećina, zanimalo nas je.

– Medina špilja, ili kako se u narodu naziva Medina pećina, odabrana je iz dva razloga. Zato što su mjerenja pokazala da je zrak u njoj povoljan za speleoterapiju i zato što je ona lako dostupna, jer bolesnim osobama koje će dolaziti na terapiju treba omogućiti lagan pristup špilji. Ona se nalazi u blizini špilje Samograd. Od ulaza u Park udaljena je samo pet minuta laganog hoda. Usto, Medina pećina je i prohodna. U njoj su još 20-ih godina prošlog stoljeća isklesane stepenice. Pećina je zasad posve neuređena, tako će i ostati. Duga je preko 500 metara, a samo su prva 62 metra namijenjena terapiji. U njoj nema rasvjete, koristit će se solarne svjetiljke, no veliki dio terapije odvija se u mraku. Bit će to zapravo disanje u mraku – reče Jelena Milković.

Foto: Pećinski park Grabovača
Medina pećina

O prvoj špilji u Hrvatskoj u kojoj će se provoditi speleoterapija porazgovarali smo i s fizioterapeutkinjom Anom Turić, začetnicom cijele ove ideje.

– Tijekom svih pet godina studija na fakultetu smo dosta radili respiratornu terapiju. Imali smo vježbe disanja i često se spominjala speleoterapija. Kako sam iz Like, iz Perušića, gdje i živim i gdje imamo Pećinski park, nešto me vuklo da spojim svoja znanja i kraj iz kojeg potječem koji, k tome, obiluje špiljama. I eto, sve se nekako lijepo posložilo da nastane ova ideja. Speleoterapija može pomoći kod svih dijagnoza koje su srodne respiratornim i alergijskim stanjima. Mogu je primjenjivati i ljudi koji samo žele povećati kapacitet pluća. Idealna je i za sportske pripreme. Terapija traje od 20 do 30 minuta, vježbe disanja bit će terapeutski vođene. Vježbe se izvode stojeći ili sjedeći. Za one koji će željeti sjediti pripremili smo stolice i prostirke. Grupe će biti sastavljene od najviše pet ljudi, no moguć je i individualan tretman. Na prvoj terapiji u petak bilo je 40-ak ljudi podijeljenih u nekoliko grupa. Svi su bili jako zadovoljni. Bilo je nekoliko ljudi s respiratornim problemima i oni su već najavili ponovni dolazak – kazala nam je Ana Turić dometnuvši da će se speleoterapija u Medinoj pećini održavati tijekom cijele godine. Jedino ako zimi zapadne veliki snijeg, sve zatrpa pa bude teško prići spilji, onda bi moglo doći do kraće stanke, napomenula je terapeutkinja.

Foto: Pećinski park Grabovača
Fizioterapeutkinja Ana Turić

Dobro provjetrena špilja

A zašto je Medina pećina povoljna za ovu u našoj zemlji posve novu vrstu terapije, posvjedočio nam je pročelnik Geografskog odsjeka PMF-a, ujedno i dugogodišnji speleolog, prof. dr. sc. Nenad Buzjak koji je proveo mjerenja u pećini.

Foto: Nenad Buzjak
Medina pećina

– Moj je zadatak bio utvrditi mikroklimatske parametre pa sam još prije ljeta započeo s mjerenjima. Prati se temperatura zraka, relativna vlažnost i, ono što je za ljude bitno i zanimljivo, koncentracija ugljikova dioksida i plina radona. U špilji, odnosno u dvorani u kojoj će se obavljati speleoterapija, u ljetnim je mjesecima temperatura iznosila između osam i devet Celzijevih stupnjeva, što je vrlo ugodan ambijent za takvu aktivnost. Relativna vlažnost zraka je između 90 i 100 posto. Vrijednosti ugljikova dioksida su između 500 i 600 ppm, što je koncentracija uobičajena za dobro provjetrene speleološke objekte u Hrvatskoj. Odnosno, to je dokaz da je Medina špilja dobro provjetrena i da je u njoj zrak kvalitetan. Naime, normalna atmosferska vrijednost ugljikova dioksida na površini iznosi oko 415 ppm. A, recimo, u domovina uz zatvorene prozore koncentracija ugljikova dioksida može biti i do 2000 ppm. Naprosto, u zatvorenim prostorima disanjem se smanjuje količina kisika, a povećava količina ugljikova dioksida – pojasnio je Buzjak, iz čijih je riječi jasno kakvu blagodat i dobrobit krije zrak Medine pećine.

Video - Stanovnici Delnica u strahu: Snimljena medvjedica kako s mladuncima dolazi u potrazi za hranom

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.