Je li odlazak u poštanski ured postao za život opasna avantura" bio je naziv medijske konferencije koju je prije šest godina održao tadašnji predsjednik zagrebačkog Gradskog odbora HSLS-a Alen Ostojić. Organizirao ju je nakon što je razbojnik pucao na zaštitara koji ga je pokušao spriječiti u pljački poslovnice HP-a u Ulici Marijane Radev u Prečkom. Život je zaštitaru spasila pancirka, koja je zaustavila metak, a ispostavilo se tada da se ista poslovnica na meti razbojnika našla pet puta u samo četiri mjeseca. Ukletu poštu, kako su je mnogi nazivali, odlučili su zatvoriti i premjestiti na sigurniju lokaciju.
Zaštitari, videonadzor, pregrade...
Uredi pošta diljem Hrvatske te su 2016. opljačkani u 40 navrata, potpuno jednak broj puta kao i godinu dana prije. Od tada naizgled alarmantnog stanja na koje su se osvrtali i za saborskom govornicom, broj prepada na pošte pao je za pet puta u samo četiri godine. Tako su 2017. zabilježene 32 pljačke, 2018. njih 30, a iduće dvije godine uslijedili su 50-postotni padovi najprije na 15 pljački u 2019. i na njih osam u 2020. Iako podaci za prepade na pojedine vrste objekata za 2021. još nisu dostupni, sudeći prema padu ukupnog broja razbojstava od 10% u odnosu na 2020., jer na području cijele Hrvatske lani je zabilježeno njih 468, što je najmanje u povijesti Hrvatske, možemo očekivati da se taj trend pada odnosi i na pošte.
Prema službenim statistikama Ministarstva unutarnjih poslova, jasno je vidljivo da je unatrag šest godina zabilježen velik pad i kada su u pitanju razbojstva unutar mnogih objekata pa su tako 2020. opljačkane četiri mjenjačnice, 15 manje nego 2015., 22 kladionice naspram njih 75, sedam banaka naspram četiri u 2020., a pao je i broj pljački kioska sa 113 na 36, trgovina s 342 na 145... U blagom je porastu doduše broj opljačkanih benzinskih postaja, s 43 na 47, što se može protumačiti time da su u vrijeme dva veća lockdowna te godine, a pogotovo onog prvog, benzinske postaje bile jedine koje su radile cijelo vrijeme. Usporedi li se ukupni broj kaznenih djela razbojstava, on je u šest godina pao za otprilike dva i pol puta, s 1158 u 2015. na 468 lani.
Razlog ovolikim padovima zasigurno se nalazi i u izmjenama Zakona o zaštiti novčarskih ustanova koji regulira da se moraju barem minimalno zaštititi svi oni koju posluju s novcem i gotovinskim uplatama i isplatama. U mnogima od njih obvezni su zaštitari, videonadzor, pri prenošenju novca on se mora stavljati u elektrokemijske kasete, propisano je da kiosci moraju imati ugrađene pokretne pregrade...
Na djelu i – razbojnica
Međutim, kako se ne treba uljuljati u statističku sigurnost, jer obrasci razbojničkog ponašanja mijenjaju se iz godine u godinu, svjedočili smo i svjedočimo na primjeru provala u bankomate, kojih je lani zabilježeno 79, najviše dosad i dvostruko više nego 2020., kada ih je bilo 44. Ova godina nije počela dobro ni za pošte, jer od Nove godine naovamo zabilježeno je već sedam prepada na urede HP-a. Razbojstva su se događala uglavnom na području Zagrebačke županije, konkretnije u Velikoj Mlaki, Klinča Selu, Bestovju, Svetoj Nedelji i Jastrebarskom, a dvije pošte "pale" su i u Zagrebu, i to obje na području Maksimira.
Zanimljivo je istaknuti i činjenicu da je prepad u Velikoj Mlaki izvela razbojnica. Osim prepada u poštanskim uredima u Branimirovoj ulici opljačkan je i poštar koji je nosio torbu natrag u obližnju poslovnicu. Posljednja pljačka dogodila se upravo u vrijeme pisanja ovog teksta u zagrebačkoj Šeferovoj ulici, a i taj, baš kao i svi ostali razbojnici još uvijek su na slobodi. U prepadima se počinitelji dokopaju svote koja se prosječno kreće između 20 i 150 tisuća kuna, a razriješenost takvih kaznenih djela tijekom godina iznosi između 50 i 75 posto.
VIDEO Zagreb: U naselju Trnsko eksplozijom raznesen bankomat