Kada će i kako svi hrvatski građani surfati velikim internetskim brzinama ili kada će im barem biti dostupna univerzalna usluga s 14-megabitnom internetskom brzinom, kada će i hoće li nakon mobilne mreže nove generacije stići 6G... Bila su to pitanja na 11. tradicionalnom Danu tržišta u organizaciji Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti HAKOM-a na koja su sudionici pokušali dati odgovore.
– Kada govorimo o razvoju tržišta u protekloj godini, možemo s ponosom istaknuti napredak u implementaciji 5G mreža i nastavak ulaganja u mreže vrlo visokog kapaciteta. Ova ulaganja ključna su za povećanje i poboljšanje konkurentnosti Hrvatske i omogućuju nam razvoj digitalne ekonomije. Ostvarili smo znatan napredak, ali još uvijek nam ostaje puno prostora da bismo dosegnuli one najrazvijenije i najnaprednije zemlje – istaknuo je Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a.
A na ovoj konferenciji prvi put okupili su se i novi predsjednici uprava triju glavnih nacionalnih telekom operatora, a da su ujedno i mogli razgovarati na hrvatskom jeziku. Naime, nakon posljednjih promjena na čelu Hrvatskog telekoma od srpnja je Nataša Rapaić, a na čelo A1 Hrvatske postavljen je Dejan Turk, rođeni Mariborčanin s djelomično hrvatskim korijenima, koji je na novu poziciju stigao u lipnju, nakon dugogodišnjeg vođenja A1 Srbije. Tu je bio Adrian Ježina, predsjednik uprave Telemacha Hrvatske, koji već nekoliko godina vodi najmlađi telekom koji posluje u Hrvatskoj. Uz njih je na panelu sudjelovao i Marijan Rengler, prvi čovjek Pro Pinga, alternativnog operatora.
Svi su se složili da telekom industrija ne stoji loše, posebice ako se radi o mobilnoj mreži, jedna je od najboljih u Europi, a mjesta za napredak ima u fiksnom dijelu.
VEZANI ČLANCI:
Kada se radi o budućnosti mobilnih mreža, nakon 5G mreže slijedi 6G, no sudeći prema izjavama, to se neće tako skoro dogoditi jer i monetizacija 5G mreža teče sporije od očekivanog tempa.
Svi predsjednici uprava telekoma bili su složni u svojevrsnoj "vanjskoj politici". Naime, već neko vrijeme ogorčeni su što veliki pružatelji sadržaja poput Mete, Alphabeta, Netflixa i ostalih stvaraju profite na temelju njihove infrastrukture.
– Veliki globalni igrači čine oko 70% svih podataka na mreži. Oni ostvaruju značajne prihode, a poreze uglavnom plaćaju izvan država u kojima posluju. U međuvremenu, troškovi ulaganja u kapacitete mreža padaju na europske telekom operatore. Ovaj model nije održiv na duže staze te je važno pronaći način za pravedniju podjelu tržišnog kolača između telekoma i globalnih tehnoloških divova. Posebno je zanimljivo pitanje Rich Communication Services (RCS) – naprednog sustava za razmjenu poruka. Trenutačno Apple i Android nastoje preuzeti kontrolu nad sustavom za razmjenu poruka zaobilazeći telekom operatore. Poruke bi se tako slale direktno putem njihovih aplikacija, neovisno o SIM kartici i telekom mreži. To bi moglo dodatno oslabiti poziciju telekoma – upozorio je Ježina.
GALERIJA Sandra Elkasević oduševila prizorima s medenog mjeseca, evo gdje je pozirala sa suprugom