Medijska pismenost

U moru informacija lako je izgubiti kompas

Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Maloljetnici i društvene mreže
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Predstavljena platforma SINI za sigurnost djece i mladih na internetu
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Predstavljena platforma SINI za sigurnost djece i mladih na internetu
18.10.2023.
u 15:49
Prostranstava koje nudi internet nismo ni svjesni, a ako u njih uronimo našu djecu a da ih nismo naučili plivati, riskiramo trajne posljedice
Pogledaj originalni članak

Što je to, zapravo, medijska pismenost, čija se važnost sve više naglašava? Europska komisija definirala ju je kao "sposobnost pristupa medijima, razumijevanje i kritičko vrednovanje različitih aspekata medija i medijskih sadržaja te ostvarivanje komunikacije u raznovrsnim kontekstima". Pokušajmo je pak objasniti jednostavnije.

Mediji odavno nisu samo novine, televizija i radio, čitav je niz digitalnih platformi čiji su korisnici i djeca koja su, bez pretjerivanja, tek progovorila. Ili možda još i nisu. Za djecu koja "vise" na društvenim mrežama i raznim digitalnim servisima, a posebice za njihove roditelje, izuzetno je važno medijsko opismenjavanje. Jer, širok je raspon opasnosti koje vrebaju čim uzmemo mobitel u ruke – od dezinformacija koje, vidjeli smo u pandemiji, mogu ugroziti našu sigurnost, a o širenju panike da ni ne govorimo, pa do kojekakvih TikTok izazova zbog kojih su, zastrašujuće, djeca diljem svijeta gubila čak i živote.

Već i osnovnoškolci danas imaju svoje YouTube kanale, a na njima nerijetko završi i ono što nikako ne bi smjelo – razina privatnosti lako se pregazi, a djeca postaju mete, što za vršnjačko nasilje, što za seksualno iskorištavanje, koje i nije tako rijetko kako želimo vjerovati. Da bismo mogli odgovorno i sigurno upotrebljavati, kritički procjenjivati i stvarati medijski sadržaj, trebali bismo, ističu stručnjaci, imati napredne vještine medijske pismenosti.

No dojam da se medijsko opismenjavanje podcjenjuje, a postavlja se i pitanje je li razlog tome što je taj pojam možda nedovoljno objašnjen široj javnosti, pa samim time ona ne razumije ni sve posljedice medijske nepismenosti. U većini su školama dopušteni mobiteli, no bilo bi zanimljivo ispitati u koliko njih se govori o medijskoj pismenosti na, primjerice, satima informatike ili razrednika?

POVEZANI ČLANCI:

OBJAVLJENI DETALJI IZMJENA ZAKONA

Dugo najavljivani dječji doplatak neće ispuniti očekivanja. Bit će daleko niži od standarda EU

U izbornoj godini, nakon dugo najavljivanog povećanja dječjeg doplatka, roditelji s prosječnim i ispodprosječnim primanjima mogu očekivati da će 1. ožujka 2024., kada izmjene i dopune Zakona o doplatku stupe na snagu, dobiti – najblaže rečeno – skromno povećanje doplatka za djecu, daleko ispod standarda EU. Mogu se i nadati da će vladajući shvatiti da je predložena visina doplatka preniska te da će se dječji doplatak nakon javne rasprave povećati.

"To što djeca imaju pametne telefone i znaju ih koristiti ne znači da su svjesna svih opasnosti koje vrebaju na društvenim mrežama: od nasilja do lažnih vijesti, stvaranja ovisnosti i digitalnog otiska. Važno je kod učenika razvijati zdravu medijsku ravnotežu tako da shvate dobrobiti medija i iskoriste ih, ali i da budu svjesni negativnih strana medija i oprezni pri njihovu korištenju", komentirala nam je nedavno profesorica Jasenka Marmilić, dobitnica prve nagrade Medijski Sokrat, za doprinos u području medijske pismenosti, u kategoriji osnovnih škola.

Razvijati kritičko razmišljanje izuzetno je važno jer u moru informacija kojima se zasipa svakodnevno, lako je izgubiti kompas, pa i završiti u mračnim dubinama. Prostranstava koje nudi internet nismo ni svjesni, a ako u njih uronimo našu djecu a da ih nismo naučili plivati, riskiramo trajne posljedice.

VIDEO Uništavate li svoj mobitel?

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar Moodleen
Moodleen
18:02 18.10.2023.

Glede medijske pismenosti ovim današnjim "hrvatskim" medijima je isključivi uvjet poznavanje copy-paste iz komšiluka. Ovi su najjači primjer.