Bez obzira na to rade li s mališanima ili srednjoškolcima, jedno im je isto – svaka je od njih znatno utjecala na odgovoran odnos djece i mladih prema medijima. Zbog doprinosa u području medijske pismenosti zaslužile su nagradu Medijski Sokrat, koju je nedavno prvi put dodijelilo Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu. Maja Radošević i Jelena Alpeza dobitnice su Medijskog Sokrata za predškolski odgoj, Jasenka Marmilić u kategoriji osnovne škole, a Silvia Vladić Vrban u kategoriji srednje škole.
Upozoravaju ih na opasnosti
Jelena Alpeza odgojiteljica je u Dječjem vrtiću Pčelica u Zagrebu, a smatra da je medijska pismenost jedna od najvažnijih kompetencija današnjeg vremena.
– Djeca su već od najranije dobi izložena različitim medijskim sadržajima koji ponekad nisu u skladu s njihovom dobi, ne razumiju ih, pasivni su korisnici. Zbog neiskustva i nedovoljnog znanja mogu biti izložena neprimjerenim sadržajima, manipulaciji, nametnutim stereotipima. Svjedočimo da već djeca jasličke dobi prate sadržaje na mobitelima ili tabletima svojih ukućana. Stoga je izazov svim odgojno-obrazovnim djelatnicima ponuditi aktivnosti koje su metodički promišljene te prilagođene dobi djeteta, a kojima možemo utjecati na medijsko opismenjavanje najmlađih. Izazovno je i usmjeravati roditelje te druge članove djetetove obitelji na promišljanje o adekvatnom i kvalitetnom odabiru medijskih sadržaja te odgovornom medijskom ponašanju – započinje J. Alpeza. U vrtiću je pokrenula program "Kreativnost kroz medije" kojem je baza fotografija kao osnovna platforma za poticanje i stvaranje drugih medijskih sadržaja.
– Upoznajući osnovne funkcije fotoaparata ili kamera na mobilnim uređajima, djeca su kroz igru istraživala medij fotografije i stjecala nova znanja i vještine. Temeljem ovog rada vrtić je pozvan u međunarodni Erasmusov projekt, čija je tema bila fotografija kao alat za poticanje medijske pismenosti u vrtiću. U suradnji s kolegicom Radošević kontinuirano radim na medijskim aktivnostima kao što su fotografiranje, izrada GIF-ova, animiranih filmova u tehnici stop-animacije... – navodi naša sugovornica. Njezina kolegica iz istog vrtića Maja Radošević napominje kako mladi roditelji, bez obzira na to što provode puno vremena uz mobilne telefone, ipak nisu dovoljno medijski pismeni.
VEZANI ČLANCI:
– Razina medijske pismenosti roditelja, a i odgojitelja razlikuje se ovisno o njihovim osobnim interesima, znanjima i iskustvima. Smatram da je važno roditelje medijski opismenjavati kako bi mogli bolje razumjeti i voditi svoje dijete u digitalnom svijetu. Kroz medijske aktivnosti koje provodim u vrtiću cilj mi je kod djece razvijati prije svega kreativnost, ali i kritički odnos prema medijskom sadržaju koji je dijete kreiralo, pri čemu djeca uče koristiti medije kao alat za izražavanje vlastitih ideja. Mala djeca sve više koriste digitalne medije koji ih potiču na postavljanje pitanja o onome što su vidjela i čula – govori M. Radošević koja se, kao i kolegica joj Jelena, godinama usavršava na području medijske pismenosti.
Važno je da djeca razumiju, ističe ona, da mediji mogu biti i manipulativni, a kasnije i sama mogu kreirati neki zanimljiv medijski sadržaj. – Važno nam je da rezultat njihova rada, a to su fotografije, pokažemo široj zajednici pa smo organizirali nekoliko izložbi u Knjižnicama grada Zagreba te Velike Gorice i Zaprešića. S izložbama nastavljamo i dalje – dodaje.
Jasenka Marmilić profesorica je povijesti umjetnosti i komparativne književnosti te diplomirana knjižničarka. Već 18 godina radi kao stručna suradnica školska knjižničarka u OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko i OŠ Side Košutić Radoboj u Zagorju.
– Temeljnom pismenošću čitanja i pisanja učenici ovladaju na početku svog školovanja, no svi smo svjesni da ih današnji brzi razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije i medija prisiljava da se služe tehnologijom u školi i u slobodno vrijeme. Djeca su izložena utjecaju medija od najranije dobi i to jednostavno ne možemo promijeniti, ali možemo djecu poučavati i usmjeravati kako da odgovorno i kritički koriste medije i digitalnu tehnologiju. To što djeca imaju pametne telefone i znaju ih koristiti ne znači da su svjesna svih opasnosti koje vrebaju na društvenim mrežama: od nasilja do lažnih vijesti, stvaranja ovisnosti i digitalnog otiska. Smatram da je važno kod učenika razvijati zdravu medijsku ravnotežu tako da shvate dobrobiti medija i iskoriste ih, ali i da budu svjesni negativnih strana medija i oprezni pri njihovu korištenju – kaže nam Jasenka Marmilić.
Najmlađi uče kroz igru, a stariji učenici, kaže, trebaju smjernice kako unaprijediti poznavanje i korištenje medija.
– Primjećujem da učenici mnogo znaju o medijima u smislu njihova korištenja, ali možda nisu u potpunosti svjesni što znači biti medijski pismen. Upravo im mi učitelji moramo osvijestiti zašto je važno zaštititi svoju privatnost na internetu, zašto ne objaviti baš svaku sliku na društvenoj mreži, zašto ne vjerovati baš svakoj informaciji koju pronađu na internetu. Učenici izuzetno dobro reagiraju na teme kojima se bavimo jer su im korisne i zanimljive, a kroz rad ih potičem da i sami stvaraju digitalne sadržaje, jer i to je dio medijske pismenosti – navodi J. Marmilić, koja je lani s učenicima 7. i 8. razreda provodila projekt Digitalni građani.
Silvia Vladić Vrban diplomirana je novinarka i profesorica hrvatskog jezika i književnosti. Radila je 11 godina kao novinarka i urednica, a posljednje desetljeće radno joj je mjesto u Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi u Zagrebu. Predsjednica je Udruge media talenti.
Kritičko razmišljanje
– Medijska pismenost potiče mlade na kritičko razmišljanje i postavljanje pitanja vezana uz informacije koje im se plasiraju i koje oni konzumiraju. Jako je bitno osposobiti ih na prepoznavanje propagande, manipulacije, lažnih vijesti. Također, djeca koja su medijski pismena bolje razumiju kako se zaštititi od online opasnosti poput cyberbullyinga, internetskog nasilja ili zloupotrebe osobnih podataka. Kako imamo školsku televiziju dosta smo usredotočeni na stvaranje vlastitoga medijskoga sadržaja što razvija njihovu kreativnost i sposobnost izražavanja, bolje se snalaze u digitalnom svijetu, raste im samopouzdanje i nadam se da na taj način bolje upravljaju svojim slobodnim vremenom – ističe S. Vladić Vrban.
– Radim u trogodišnjoj strukovnoj školi s mladima koji će se uglavnom u budućnosti baviti obrtničkim zanimanjima i na prvi pogled od naših učenika ne bi se očekivao interes za medijsko stvaralaštvo, no praksa je pokazala da su mladi podjednako zainteresirani za medijske teme i veću angažiranost kako kod nas tako i u drugim srednjim školama. Ponekad uopće nemaju predznanje, ali žele sudjelovati u novim iskustvima. Kada pogriješimo – ponovimo – zaključuje.
