U očekivanju proračuna: treba ga srezati bar 3,5 milijardi kuna

Bitka za rast, oporavak i niže kamatne stope za Hrvatsku vodi se u Ministarstvu financija koje užurbano priprema novi proračun. Čekaju ga rejtinške agencije i Europska komisija jer se iz njega iščitava kompletna politika vladajuće garniture. O tom će nizu brojki ovisiti kolike će biti kamate na dug, hoće li kreditni rejting Hrvatske završiti u još većem ‘smeću’ ili će država početi trošiti onoliko koliko gospodarstvo može platiti. Država je lani potrošila oko 15 milijardi kuna više nego što je uprihodila, a ove će se godine tražiti uštede od najmanje 3,5 milijardi kuna. Premijer Tihomir Orešković više je puta isticao da od državne imovine u 2016. želi imati oko 500 milijuna eura prihoda. Zajedno to je oko 7 milijardi kuna, što bi smanjilo deficit oko dva posto BDP-a.

Kome će se uzeti

Kako doznajemo, ministar financija Zdravko Marić već je i napravio računicu gdje se i kako može uštedjeti. Strane institucije preporučuju Hrvatskoj smanjenje deficita za oko jedan do jedan i pol postotnih bodova BDP-a na godinu, a to je zapravo i iznos za koji Marić i namjerava srezati proračun. Kome će točno uzeti, zasad u Ministarstvu ne žele otkriti, ali izvori su nam potvrdili da će se izmjene proračuna koncentrirati na rashodnu stranu. Uostalom, investitori u hrvatski dug očekuju rezove. Ako se ne zagrebe u rashode, velika je opasnost da će nas rejtinške agencije gurnuti u bankrot. Novih poreza u ovoj godini neće biti, jer kao što je ministar financija već isticao, prije svake porezne izmjene provodit će se detaljna rasprava i sustavu će se dati dovoljno vremena za prilagodbu. Čini se stoga da u 2016. neće biti najavljenog dizanja neoporezivog dijela dohotka niti ukidanja porezne stope od 40 posto, što bi svakom građaninu odgovaralo, ali ni poreza na nekretnine, koji plaši većinu poreznih obveznika. Drugim riječima, ministar financija može se nadati samo rastu prihoda kroz oporavak gospodarstva. Procjenjuje se da je prošlu godinu BDP rastao po stopi od 1,5 posto, što je napunilo i državnu blagajnu, a ako bi se trend nastavio, ministar financija mogao bi računati s 1,5 do dvije milijarde kuna više nego što je imao do sada. To su uglavnom prihodi od poreza, osobito PDV-a, odnosno potrošnje građana. S druge strane niska cijena nafte smanjit će prihode od trošarina koje su donosile nešto više od sedam milijardi kuna. Ako se cijena nafte ne oporavi, država bi mogla ostati bez minimalno 200 do 300 milijuna kuna. Privatizacija će biti ključna za smanjenje deficita države. Osim što će napuniti državnu blagajnu, privatizacija će potaknuti i rast investicija jer privatni vlasnik u pravilu kreće u dokapitalizaciju kompanije ili modernizaciju poslovanja. Ipak, ključ je u rezanju rashoda. Najveće troškove država ima za isplatu mirovina, plaća, subvencije tvrtkama i poljoprivrednicima, plaćanje kamata i materijalne rashode. U rezanje mirovina neće se ići pa će za njih biti nužno osigurati oko 35 milijardi kuna. Kamate moramo platiti, a ako se zadrži politika niskih kamatnih stopa, one će iznositi oko 10 milijardi kuna 2016. Ipak, ministar financija mora računati na 500-tinjak milijuna kuna rasta kamata s obzirom na izloženost dolarskom tržištu na kojem rastu prinosi. Mogu se smanjiti troškovi za zaposlenike države. U Mostu su govorili da su spremni na dijeljenje otkaza, ali da same plaće neće dirati. I bez ulaženja u neto iznos plaće mogu se postići znatne uštede. Tako se nekoliko milijardi kuna godišnje troši na angažiranje vanjskih suradnika, dodatke na plaće i troškove zaposlenika poput putnih troškova, dnevnica i sličnih izdataka koji su garantirani kolektivnim ugovorima.

Rezanje plaća, ne otkazi

Ekonomistica Sandra Švaljek smatra da je brzo rješenje u smanjenju mase plaća, ali kroz smanjenje plaća, a ne rezanje broja zaposlenika. I Hrvatska udruga poslodavaca zalagala se za rezanje mase plaća, i to 10 posto, što je ušteda od dvije i pol milijarde kuna. Europska komisija već godinama upozorava na subvencije koje nisu prilagođene europskim pravilima, kao i na to da je njihov iznos previsok te da ih je nužno rezati. U području materijalnih rashoda uvijek ima prostora za uštede, a ekonomist Velimir Šonje upozorava već godinu dana da ih treba rezati 10 posto i tako uštedjeti oko milijardu kuna. Europska komisija, Svjetska banka i MMF imaju zacrtano koje reforme treba provesti, a Hrvatska mora brzo reagirati kako ne bi došlo do smanjivanja rejtinga, što bi označilo kolaps javnih financija i ozbiljnu prijetnju državnoj stabilnosti.

>> Marić: Proračun je prvi test i temelj budućih ocjena kreditnog rejtinga