U ovom mjestu došlo je do službenog početka kraja tadašnje JNA

Dana 6. svibnja 1991. godine građani Splita, prevođeni radnicima iz tamošnjeg brodogradilišta, blokirali su Zapovjedništvo Vojnopomorske oblasti JNA ispred mjesta narodu poznatijeg kao Banovina, piše Večernji list BiH. 

Tada je poginuo jedan makedonski vojnik. No taj događaj u recentnim povjesničarskim i političkim krugovima ne smatra se početkom kraja postojanja tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA). Blokada tenkovske kolone od 7. do 9. svibnja 1991. u mjestu Polog između Mostara i Širokog Brijega smatra se službenim početkom kraja postojanja JNA. S tom konstatacijom slaže se i povjesničar Davor Marijan, koji je o JNA i njezinoj ulozi u prošlom ratu na prostoru bivše Jugoslavije napisao gomilu knjiga, ali i doktorsku disertaciju. 

Prema njegovu mišljenju, Polog bio glavna prekretnica – JNA više nije bila narodna armija nego vojna sila koja se jasno stavila na stranu tadašnje hegemonističke politike Slobodana Miloševića i njezinih suradnika iz Predsjedništva SFRJ. Da je trodnevna blokada tenkovske kolone JNA u mjestu Polog bila prekretnica u egzistiranju tadašnje Jugoslavenske armije, smatra i tadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ Borisav Jović. On tvrdi da se od tada ništa više nije moglo napraviti na očuvanju Armije, ali ni države Jugoslavije. S njim se slaže i bivši predsjednik Crne Gore Momir Bulatović koji tvrdi da su se svibanjska događanja i strah od rata osjetili u tadašnjoj zgradi zajedničkih institucija u Beogradu. 

– I konobari i osoblje u to su vrijeme osjetili da više ništa nije isto – kazao je Momir Bulatović, kojega smo intervjuirali za potrebe dokumentarnoga filma “Tri dana”, koji je evocirao sjećanje na tu trodnevnu blokadu u Pologu. 

Hrvatski član Predsjedništva SFRJ i poslije predsjednik Hrvatske Stipe Mesić, koji u svom mandatu i nije bio blagonaklon prema Hercegovini i Hercegovcima, s vremenske distance tvrdi “kako je blokada tenkovske kolone u Pologu bila prekretnica za opstojnost Hrvatske koja bi najvjerojatnije bila presječena napola da se tenkovska kolona probila do Sinja i Knina”, gdje je zapovijedao zloglasni general Ratko Mladić. Prisjetimo se kako je to izgledalo tih svibanjskih dana 1991. U jedan sat ujutro 7. svibnja 1991. general-bojnik Milovan Zorc, tadašnji zapovjednik 4. korpusa JNA, dobiva zapovijed iz Glavnog stožera u Beogradu da dio 10. mehanizirano-oklopne brigade iz vojarne Sjeverni logor u Mostaru, sastavljene od stotinjak oklopnih vozila i tenkova, premjesti u Sinj. Cijela operacija trebala je biti izvedena bez znanja civilnih struktura vlasti, policije… Drugi dio tenkovske kolone kretao se prema Sinju i Kninu iz smjera Banje Luke i trebao je biti spojen s tenkovskom kolonom iz Mostara. Zahtjev za ovakvim vojnim manevrom stigao je s terena, točnije iz Knina, a na temelju operativnih preporuka tadašnjeg zapovjednika 9. korpusa JNA general-bojnika JNA Ratka Mladića i sadašnjeg haaškoga optuženika za ratne zločine. 

Konačni cilj cijele operacije bio je blokiranje zapadne i južne Hercegovine, odsijecanje Dalmacije, stvaranje preduvjeta za uvođenje snaga JNA iz smjera Banja Luka – Donji Vakuf – Kupres – Mrkonjić Grad – Drvar – Livno i trebalo je nastaviti s borbenim djelovanjima radi presijecanja Dalmacije na tri djela. Unatoč upozorenjima general-bojnika Milovana Zorca da se takva operacija ne može izvesti bez znanja civilnih vlasti i osiguranja policije, iz Beograda je stigla zapovijed da krene tenkovska kolona – piše Večernji list BiH.

– Rekao sam im u Beogradu da to neće ići tako lako, oni su mi samo kazali da se operacija izvede i da više ništa ne pitam – kazuje general-bojnik Milovan Zorc, čije je svjedočenje zabilježeno u dokumentarnom filmu “Tri dana”. Kad je tenkovska kolona iz smjera Mostara krenula prema Sinju, građani Hercegovine blokirali su je u mjestu Polog, na pola puta između Mostara i Širokog Brijega. Nakon blokade u Pologu, general-pukovnik Aleksandar Spirkovski i njegov glavni i zapovjednik Glavnog stožera JNA general Blagoje Adžić, uz mentorstvo tadašnjeg ministra obrane SFRJ generala Veljka Kadijevića, izdaju zapovijedi da se blokada ukloni silom. Zapovjednik 4. korpusa JNA general-bojnik Milovan Zorc, inače Slovenac, takvu zapovijed vješto ignorira jer je shvatio da će nasilnom intervencijom JNA u Pologu doći do masakra i civila i vojnika, a taj bi masakr u Beogradu okarakterizirali “napadom na bratstvo i jedinstvo” jer su u koloni bili i Hrvati, Srbi, Slovenci, Crnogorci, Albanci…. 

– General Spirkovski bio je brutalan u svojim zapovijedima. Jednom nam je rekao: “Dignite avijaciju i to dolje u Hercegovini sve spržite!" – rekao je general Fikret Muslimović, koji je u to vrijeme radio kao obavještajac JNA, u poznatom odjelu pod akronimom KOS. Kako operacija nije uspjela, iz Glavnog stožera u Beogradu stiže zapovijed da se kolona preusmjeri na Kupres pod izlikom redovitih vojnih vježbi. – E, kad su mi rekli da idemo na Kupres, kad su to izmislili samo da se ne vratimo u vojarnu, nisam mogao vjerovati. I onda su poslali helikoptere i vojnike da izvrše desant u okolici Širokog Brijega i Mostara. Situacija je bila napeta i nakon jedne blokade napravljena je još jedna… Stanje je bilo sve gore i gore… – prisjeća se general-bojnik Milovan Zorc koji je nakon operacije umirovljen po žurnoj proceduri. Nakon uvjeravanja predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana, dolaska i obraćanja okupljenima u Pologu predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, tenkovska kolona prošla je kroz Hercegovinu, s tim da nije ispunila glavni cilj. Umjesto u vojarnu u Sinju, morala je zbog lažnih informacija upućenih javnosti otići na Kupres, odakle je za nekoliko mjeseci upućena u napade na Drniš, Šibenik. Zadar…. Zbog blokade u Pologu koja je trajala od 7. do 9. svibnja 1991. zadatak dijela 10. mehanizirane brigade JNA nikada nije obavljen. Goloruki hrvatski narod stao je pred tenkove i tako spriječio moguću okupaciju zapadne Hercegovine, odnosno spajanje srpskih jedinica iz Knina, odnosno Krajine, s jedinicama JNA u Mostaru i vjerojatno spriječio napad na Split. O tom događaju prije 25 godina izvještavali su svi etablirani svjetski mediji poput BBC-ja, The New York Timesa, ZDF-a, Le Mondea…