Prije četiri godine SDP je ponudio gospodarski program s pet glavnih ciljeva, no nijedan od tih ciljeva nije ostvaren, a kriza je pomogla da se smjer okrene u negativno. Tada su iznesene neke od mjera koje jesu poduzete, ali rezultati nisu vidljivi. HDZ, iako još nije iznio svoj gospodarski program, iz onog izbornog opet se zasad samo vidi popis želja, a ne način kako ih provesti, a to su prije svega reforme. Ali, već godinama svaka stranka od reformi bježi znajući koliko bi ti potezi bili nepopularni među biračima.
Kako do rasta od 5%?
Milan Račić, strateški konzultant, potvrđuje upravo taj nedostatak.
– Lijepo je vidjeti brojke od pet posto rasta BDP-a ili manju nezaposlenost o kojoj HDZ govori, no nedostaje način kako do tih ciljeva doći – komentira Račić.
– Na žalost, osim pobrojenih želja i parola ne vidim ozbiljnije instrumente operacionalizacije, jedina je razrađenija tema podrška ustavnom zakonu o braniteljima i Domovinskom ratu – komentira i konzultant Nenad Porges. Kaže, a u tome se slaže i velik broj analitičara, kako nitko neće jasno iznijeti proračunske projekcije, simulacije kretanja BDP-a, fiskalne politike, načine snižavanja proračunskih rashoda na dugoročno održivu razinu... a ujedno i stati iza iznesenih brojki. U situaciji kakvoj jesmo, a onima koji su u biznisu jasno je da velikih očekivanja nema, da je poduzetnička klima loša i da sve veći broj ljudi napušta zemlju...
– Ciljevi jesu ambiciozni, onoliko koliko smo za sada mogli vidjeti, no nema načina kako to postići. U HUP-u imamo stajalište da Hrvatska ima potencijal i za rast veći od pet posto, i to je ključ, da se potencijal otvori – kaže glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić dodajući kako će bilo koja Vlada morati imati HUP za važnog partnera. Jer poduzetnici jesu nositelji rasta i moraju se stvoriti uvjeti koji će omogućiti bolje uvjete njihova rada i spriječiti njihov odlazak izvan granica.
Poduzetnik Goranko Fižulić primjećuje da nema riječi o migracijskog politici, no s obzirom na iseljavanje to je pitanje bitno, a mjere za natalitetnu politiku ne mogu pomoći odmah, u sljedećih nekoliko godina. Hvali samo najavu gradnje širokopojasnih mreža nove generacije za pristup internetu. Stručnjaci iz područja ekonomije frustrirani su popisom želja. Ono što oni žele vidjeti je način, tko će to raditi, kako će se organizirati, kome će se uzeti, kome dati...? Žele računicu fiskalnog troška ako se smanji porez na dječju hranu i pitaju se nije li možda bitnije razmišljati o boljoj skrbi za djecu. Zanima ih koji se model koristio pri računici da će se u pet godina ostvariti rast BDP-a od pet posto. Kako i tko je to izračunao, uz koji ekonometrijski model? Osim toga, pitaju se, gdje su ti investitori koji će pomoći rastu. Jer nakon, primjerice, donošenja zakona o CHF, kojim je država pokazala da se može uplesti u ugovorni odnos i mijenjati ga, teško tko ima volje ulagati u takvoj zemlji, kažu ekonomisti.
– U predizbornim ekonomskim programima gotovo je uvijek zanimljivije ono što nije rečeno, nego ono što jest. Lijepo je doznati što oni žele, ali isto tako važno je doznati kako. Ne samo lijepe, već i ružne stvari. Sve pet, ali da bismo sviscu povjerovali, morat ćemo razmotati i kušati njegovu čokoladu, a uz deklaraciju pročitati i neki od njegovih recepata! – komentira kolumnist Večernjeg lista Ivan Hrstić.
Cilj za četiri godine
Račić kaže da će se o reformama morati govoriti i da političari ne mogu graditi vjerodostojnost na obećanjima. Porges pak sumnja da će itko u sadašnjoj situaciji izlaziti s konkretnim ciljevima i mjerama. Analitičari tvrde da obje stranke gledaju isključivo svoje sitnostranačke interese i horizont promišljanja im ne seže dalje od četverogodišnjeg mandata, a strukturne promjene, davno zakasnjele, trebaju duži rok. A prije ili kasnije, tvrdi Porges, suočit ćemo se s istinom, a ona je jednostavna – na svim razinama trošimo više nego što bismo smjeli, a era jeftinog novca na svjetskim tržištima za sve rizičnijeg klijenta odlazi u povijest...
neka oni ponude bolje rješenje ako su pravi stručnjaci.