Usmena rasprava o žalbama na prvostupanjsku presudu o doživotnom zatvoru bivšem zapovjedniku Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću započela je jučer u Haagu u dosad neviđenim uvjetima: zbog pandemije koronavirusa troje sudaca peteročlanog Žalbenog vijeća pratilo je raspravu na daljinu, putem sigurne videoveze, koja je, međutim, često pucala i bila toliko loša da je predsjedavajuća sutkinja Prisca Matimba Nyambe priznala da uopće ne čuje što Mladićevi branitelji govore iz sudnice te da će se morati kasnije oslanjati na službeni transkript.
U drugom trenutku čulo se kako netko od sudaca govori u mikrofon: “Ovo je besmisleno.”
Suđenje videovezom
Sâm Mladić bio je u sudnici iako su i on i članovi njegova pravnog tima činili sve da se rasprava odgodi i da ratni zločinac, nepravomoćno osuđen 2017. zbog genocida i drugih ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, ne mora dolaziti iz pritvora u Scheveningenu u zgradu tribunala u Haagu.
Predviđeno je da Mladić danas, na kraju iznošenja argumenata za žalbu obrane i za žalbu tužiteljstva, dobije priliku za kratko, desetminutno, osobno obraćanje sudu. Jučer je u sudnicu ušao s kirurškom maskom na licu, koju je skidao tijekom rasprave, a pratili su ga sudski stražari koji su zbog opasnosti od širenja koronavirusa nosili i masku, a i zaštitni vizir preko lica i rukavice.
Ranije je, u rijetkim govorima u sudnici, optuživao međunarodni tribunal u Haagu da je “satanski sud” koji njemu, Radovanu Karadžiću i drugima sudi samo zato “što smo Srbi, što branimo svoj narod od vas”, a pod tim “vas” spominjao je “NATO i Tomahawke”.
Njegov sin Darko Mladić na dan izricanja nepravomoćne presude opisivao je novinara Večernjeg lista, a kroz nas je ciljao na čitavu hrvatsku javnost, kao “NATO-ovu pješadiju” kojoj je “potrebna ovakva presuda jer radili ste što su oni od vas tražili i morate opravdati svoje sudjelovanje u razbijanju Jugoslavije”. Usmena rasprava u žalbenom postupku već je bila odgađana više puta, najprije zbog lošeg zdravstvenog stanja okrivljenika, a potom i zbog pandemije bolesti COVID-19. Da nije bilo tog kašnjenja, pravomoćna bi presuda vjerojatno bila donesena do kraja ove godine, no sada se očekuje u drugoj polovici 2021. godine.
Tijek žalbenog postupka usporen je i zbog Mladićevih zahtjeva za izuzeće sudaca Merona, Agiusa i Liua zbog navodne pristranosti. Prema prvostupanjskoj presudi, Mladić je kriv za genocid na području Srebrenice 1995., ali ne i u šest drugih općina u Bosni i Hercegovini, kao što je to dokazivalo tužiteljstvo. Nepravomoćna presuda nije zadovoljila mnoge upućene promatrače rada Haaškog tribunala i zbog toga što nije uspostavila vidljivu vezu između udruženog zločinačkog pothvata (UZP-a u kojem su sudjelovali bosanski Srbi) s vodstvom Srbije u Beogradu.
Presuda je na taj način skrila činjenicu da su genocid i agresija na BiH planirani u Beogradu. Vojska Jugoslavije naoružavala je Vojsku Republike Srpske i upućivala joj časnike i oficire, no nepravomoćna presuda Ratku Mladiću nije imenovala ni Slobodana Miloševića ni ikog drugog iz Beograda kao člana sveobuhvatnog udruženog zločinačkog pothvata.
Mladić je, prema nepravomoćnoj presudi, osuđen kroz četiri dokazana UZP-a: prvi je taj sveobuhvatni UZP, koji je uključivao zajednički plan trajnog uklanjanja bosanskih muslimana i Hrvata s područja BiH, drugi je imao za cilj širenje terora nad civilnim stanovništvom u opsadi Sarajeva, trećemu je cilj bio genocid u Srebrenici, a četvrti UZP ticao se uzimanja pripadnika UN-ovih snaga kao talaca, čime je Mladić sprečavao NATO-ove zračne napade na svoje vojne ciljeve.
Jako narušena zdravlja
Mladićevi branitelji u svojoj se žalbi, među ostalim, referiraju i na pravomoćnu, oslobađajuću presudu Anti Gotovini i Mladenu Markaču, odnosno na onaj dio te presude koji kaže da transkript sa sastanka hrvatskog političkog i vojnog vrha uoči “Oluje” nije sam po sebi dokaz izdavanja zapovijedi za nezakonite napade na pobunjene Srbe u okupiranom dijelu Hrvatske.
Mladićeva žalba, naime, tvrdi da je njegova prvostupanjska presuda pogrešno protumačila riječi izgovorene na skupštini bosanskih Srba 12. svibnja 1992., kada je Ratko Mladić govorio i takve stvari kao što je da se “Sarajevo ne osvaja pljuckanjem iz minobacača ili iz neke haubice”.
Suđenje Mladiću počelo je 2012. i trajalo je 530 dana, a počelo je toliko dugo nakon rata jer se ratni zločinac skrivao i proveo u bijegu gotovo 16 godina. Uhićen je u vojvođanskom selu Lazarevo 26. svibnja 2011. i prebačen u Haag nekoliko dana kasnije. Tijekom skrivanja preživio je moždani udar i pogoršalo mu se zdravstveno stanje, tako da je od početka suđenja izgledao kao da možda i neće dočekati izricanje pravomoćne presude.
No prema dokumentima tribunala koji su dostupni javnosti, u pritvoru ima svu potrebnu zdravstvenu skrb. Nedavno je imao i operaciju debelog crijeva. Ipak, njegov pravni tim cijelo vrijeme tvrdi da nema adekvatnu zdravstvenu skrb i traži da ga se prebaci na liječenje u Rusiju, što i tužiteljstvo, a očito i suci vide kao pokušaj da ponovno pobjegne od ruke međunarodne pravde i od suda od kojega je već jednom bježao.
Zločinca Mladića je trebalo osuditi na smrt!-Srbija treba platiti ratnu odštetu Hrvatskoj i ispričati se hrvatskom narodu za agresiju i genocid,a tek onda možemo dalje!Još postoje minska polja koje je postavio agresor .Pupovac neka danas ode u Zaton Obrovački,gdje su na današnji dan njegovi pobili nedužne civile!