Kada se početkom godine hvalila znatnim napretkom u korištenju fondova EU u odnosu na prethodne tri godine, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac upozorila je i na neke neuralgične točke, u kojima nije ostvaren ni minimalan napredak. Precizirala je tada da je riječ o prioritetnoj osi u okviru koje je Hrvatskoj za poboljšanje praćenja klimatskih promjena osigurano 30,4 milijuna eura te čak 215 milijuna eura za ulaganja u sustav upravljanja katastrofama i jačanje otpornosti na katastrofe u ovom proračunskom razdoblju.
Iako je već na prvi pogled jasno da je riječ o iznimno važnom području za zemlju koja se iz godine u godinu suočava s ljetnim požarima i poplavama katastrofalnih razmjera, u okviru ove prioritetne osi za 2018. u tom času nije bio prijavljen nijedan projekt.
Tisuće neriješenih čestica
Ministrica je zato otvoreno zaprijetila da će alokaciju namijenjenu prevenciji katastrofa u dogovoru s Europskom komisijom nastojati preusmjeriti u područja u kojima je i do pet puta više spremnih projekata nego odobrenih sredstava, a u tom su razdoblju nekako započeli i pregovori o izmjeni prioriteta, koji su po ocjeni ministrice, ali i struke u vrijeme ulaska Hrvatske u EU, loše postavljeni.
Prema najnovijim dokumentima iz Vlade, čini se, međutim, da obrana od katastrofa ipak neće ostati bez novca iz EU. Vlada je, naime, prošlog tjedna u saborsku proceduru uputila poseban zakon koji bi trebao znatno ubrzati i olakšati gradnju nasipa u slivu rijeke Kupe. Riječ je o projektu na području triju županija – Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke, gdje je sustav obrane od poplava nesagrađen ili djelomično sagrađen.
Stanje je posebno alarmantno kod Karlovca, gdje spoj četiriju rijeka za visokog vodostaja znatno otežava obranu od poplava, a područje je bez sustava zaštite potpuno neobranjivo. Takva situacija neposredno ugrožava 23.800 stanovnika – s poplavama se godišnje u prosjeku suočava njih 2130, a prosječne su godišnje štete oko 280 milijuna kuna, navode iz Ministarstva zaštite okoliša koje je izradilo ovaj zakonski prijedlog.
Kašnjenje s projektima za fondove EU do sada se opravdavalo uglavnom kompliciranim imovinskopravnim odnosima, zbog kojih su parcelizacija i okrupnjavanje velikog broja čestica bili gotovo nemogući. Vlada se zbog toga odlučila na radikalno rezanje broja papira potrebnih za izvlaštenje čestica na kojima će se graditi ovi nasipi, koji će se proglasiti projektom od strateškog interesa za RH.
No, ovdje se ide i korak dalje pa se za parcelaciju, ali ni izvlaštenje zemljišta neće tražiti lokacijska dozvola, nego samo parcelacijski elaborat usklađen s prostornim planovima. Za izvlaštenje se neće tražiti ni prethodni očevidi ni očitovanje izvlaštenika. U Ministarstvu zaštite okoliša računaju da će ovakvi skraćeni postupci za čak 58 posto smanjiti vrijeme potrebno za rješavanje imovinskopravnih odnosa za 15.000 “neriješenih” čestica u području koje pokriva projekt ukupno vrijedan više od 900 milijuna kuna.
U čitavom projektu za sada je započeta gradnja treće etape lijevoobalnog nasipa Kupe uzvodno od željezničkog mosta u Karlovcu do Brodaraca, čija je vrijednost oko 3,5 milijuna kuna, a u tu je svrhu otkupljeno 290 parcela. Za cijeli projekt nužno je ishoditi još 11 lokacijskih i 15 građevinskih dozvola te izmijeniti dvije lokacijske i jednu građevinsku dozvolu, a s obzirom na to da postupak ishođenja lokacijske u prosjeku traje godinu dana, nije teško izračunati da bi povlačenje osiguranog novca u zadanim rokovima uz primjenu postojećih propisa bilo praktički nemoguće.
Ne odustaju od prebacivanja
U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU potvrđuju, pak, da se od projekata na području obrane od katastrofa ne odustaje, no tvrde da to ne znači da se odustalo od prebacivanja novca s područja koja nemaju dovoljno projekata na gospodarstvo i znanost, gdje je interes višestruko veći od osiguranog novca.
– Neki su projekti vezani uz sprečavanje katastrofa prijavljeni, na čekanju su zbog imovinskopravnih odnosa, no od njih se ne odustaje, a ako ostane nešto neiskorištena novca, usmjerit će se u druge prioritete – kažu u tom ministarstvu. Tvrde da bi se izmjena prioriteta, o kojoj se još pregovara s EK, trebala dogoditi u drugoj polovici 2019. godine.