Prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od utorka 14. do petka 17. svibnja zauzet će festival povijesti Kliofest 2019. Šesti po redu festival za sve ljubitelje povijesnih tema svečano će se otvoriti u utorak u 11 sati u predvorju knjižnice.
Ime festivala dolazi od grčke boginje Klio koja je kao muza bila i jest zaštitnica povijesti, a nekada davno inspirirala je pjesnike junačkih eposa. Glavna svrha festivala je želja za približavanjem povijesne znanosti svima, populariziracija nakladničke djelatnosti u području historiografije i sličnih disciplina, ali i najvažnije da omogući dijalog i raspravu među povjesničarima o važnim pitanjima struke kao i o njihovom položaju u hrvatskom društvu.
U četiri dana na Kliofestu održat će se velik broj okruglih stolova povijesne tematike. Osim toga bit će predstavljanja knjiga te sajam knjiga s, naravno, povijesnim temama.
Jedan od okruglih stolova nosi naziv Osvajanje svemira i tehnološki razvoj u doba Hladnoga rata – pola stoljeća od iskrcavanja čovjeka na Mjesec (1969-2019), drugi je vezan uz kraj Prvog svjetskog rata Versajska mirovna konferencija i novi europski poredak, treći govori o suvremenoj povijest Hrvatska 1989-1990. – počeci tranzicije, četvrti je vezan uz nedavni nesretni događaj iz Francuske pod nazivom Stradanja baštine u povijesti – katedrala Notre-Dame i primjeri iz Hrvatske.
Na Festivalu će biti predstavljene brojne knjige, među kojima su Romi u Drugom svjetskom ratu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1941.–1945., Hrvati u Boki kotorskoj, Kako je nastala slovenska nacija, Smrt u Hagu: nedovršeno suđenje Slobodanu Miloševiću, Katolička crkva u Istri između otpora i potpore talijanskoj vlasti u Istri 1918.-1943., Hrvatsko-ugarska nagodba, Kleti Turci i ilirska braća: Bosna u hrvatskom jugoslavizmu do 1878., Španjolski građanski rat i kultura sjećanja – u povodu 80 godina od završetka rata i dr.
Približavanje povijesti zainteresiranima pokušat će stotinjak sudionika iz Hrvatske i dvadesetak međunarodnih sudionika koji dolaze iz Švicarske, Nizozemske, Kanade, Rusije, Njemačke, Italije, Ukrajine, Poljske, Mađarske, Češke, Srbije, Bosne i Hercegovine te Slovenije.
Osim rasprava, predstavljanja knjiga i prodaje istih, na festivalu će biti održane i četiri izložbe. Redom su to: Gradovi u pokretu. Postosmansko nasljeđe: Ankara, Beograd, Istanbul i Sarajevo očima fotoreportera 1920-ih i 1930-ih autorice Nataše Mišković, zatim Uspjesi Druge Republike – Gdynia autorice Magdalene Najbar-Agičić, Rogaška Slatina kao pogranični grad Trećeg Reicha autora Bojana Balkoveca i izložbu Hrvatskog državnog arhiva Tragom prošlosti – Hrvatska 1968.
Organizatori su Festivala Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Udruga Kliofest, suorganizatori su Hrvatski državni arhiv, Hrvatska udruga nastavnika povijesti, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatski institut za povijest, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljska kulturna udruga „Mikolaj Kopernik“, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA i Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.
Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić