Bila je pametna, politički vješta i u ono vrijeme jedna od rijetkih moćnih i utjecajnih žena u Europi. Ovim riječima vladaricu naših krajeva opisuje društvo iz Povijesnog arhiva Celje i tamošnjeg pokrajinskog muzeja, koje je odlučilo brojnim preslikama i dokumentima Zagrepčanima približiti zloglasnu “Crnu kraljicu”. I to kroz izložbu nazvanu “ABC – Arhivska Barbara Celjska” koja se sutra u 16.30 sati otvara u zagrebačkom Državnom arhivu u Opatičkoj ulici.
Češkoj, ugarskoj i njemačkoj kraljici epitet “crna” nadjenuli su stanovnici Gradeca zbog njezine okrutnosti. U podsljemenskim naseljima još kruže priče i legende o Barbari Celjskoj, a jedna od njih govori da je sebe i utvrdu Medvedgrad, kojom je upravljao njezin brat Fridrik, dala vragu kako bi spasila blago od turskih napada. Utvrda je u posjed grofova Celjskih došla početkom 15. stoljeća, a upravljali su i starim gradom Samoborom, gdje se Barbara bavila alkemijom.
Znala je, prema zapisima češkog alkemičara Johanna von Laaza koji ju je posjetio u dvorcu, “od bakra i arsena napraviti srebro te od srebra zlato”. O mitovima o Barbari Celjskoj i njezinu “čarobništvu” te povezanosti s Veronikom Desinićkom, kojoj je suđeno kao vještici, govorit će se i na okruglom stolu prije otvaranja izložbe.
– Veleposlanstvo Slovenije organizira okrugli stol i izložbu autora dr. Aleksandera Žižeka, a mi smo domaćini. Pokušat će se odgovoriti i na pitanje zašto su žene koje predstavljaju emancipaciju i one koje su objekt požude svrstavane u “vještice” – kaže Darko Rubčić, ravnatelj Državnog arhiva. Putujuća izložba, dodaje, postavlja se u Zagrebu u čast snažnih žena i otvara se na Dan žena, a moći će se razgledati do 15. ožujka. Dokumente koji govore o putu Barbare Celjske pronašli su u arhivima Mađarske, Slovenije i Hrvatske, Zagreba i Varaždina te Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
– Izložene isprave oslikavaju je kao suprugu i suvladaricu Žigmunda Luksemburškog, od kojeg je bila mlađa 25 godina, te kao zemaljsku gospodaricu koja nastupa kao sutkinja u zemljišnim sporovima feudalaca i kao čuvarica pravnog poretka – zaključuju u zagrebačkom Državnom arhivu.
Andrej Plenković
