Više od 2,3 milijarde izdanih računa i potrošenih 170,5 milijardi kuna godišnja bilanca je hrvatske fiskalizacije u 2017. godini! Broj izdanih računa koji su evidentirani kroz sustav fiskalizacije ostao je isti kao i 2016. godine, ali svota koju su potrošili domaći građani i strani turisti podebljana je 7 posto, za približno 12 milijardi kuna! Malo ili puno imaju li se na umu rekordne turističke brojke?
Odvojite podatke
Porast evidentirane potrošnje uglavnom se poklapa s ostalim makroekonomskim trendovima, no dio podataka iz sustava fiskalizacije donekle strši. Primjerice, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 2017. godine u pojedinim je mjesecima izdano i do desetak posto manje fiskalnih računa nego 2016. godine, ali se na onima koji su provedeni kroz fiskalne veze ipak više trošilo. Godina je to povećanog PDV-a u ugostiteljstvu te dijelu hotelskog biznisa zbog kojeg se cijela branša digla na noge! Kako bi ostvarili pravo na izuzeće od plaćanja PDV-a dio ugostitelja prebacio je posao na nove tvrtke, što može biti jedno od objašnjenja za smanjen broj izdanih računa. Porezna uprava navodi da su hotelijeri i ugostitelji prošle godine prijavili 23,6 milijardi fiskaliziranog prometa, koji je uz jedan posto manje izdanih računa rastao 11 posto, odnosno povećao se za 2,4 milijarde kuna u odnosu na 2016.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
Riječki ugostitelj Vedran Jakominić kaže da se iz podatka o većem prometu ne može sagledati poslovna pozicija ugostitelja čiji su prihodi nakon povećanja PDV-a s 13 na 25 posto uglavnom pali. Stvarna bi se pozicija te branše mogla vidjeti tek kad bi poreznici iskazivali odvojene podatke za ugostitelje s 25 posto PDV-a i hotelijere gdje je PDV 13 posto.
– Mi koji smo ostali u sustavu PDV-a grdno smo stradali – veli Jakominić.
– Realnost je takva da ljudi nisu imali puno izbora, ili će možda propasti ako ih uhvate kontrole ili će sigurno propasti ako ostanu u sustavu PDV-a. Gubimo radnike jer ih ne možemo više platiti, odnos gostiju prema ugostiteljima se promijenio. Veći PDV donio je golemu štetu cijelom sektoru – tvrdi Jakominić.
Država s druge strane nema razloga za nezadovoljstvo, novac sigurno pritječe u proračun, a dio većeg poreznog tereta uspjela je prebaciti na turiste. U djelatnosti trgovine fiskalizacija uhvatila je 115,4 milijarde kuna ostvarenog prometa – uz godišnje povećanje od 6 posto. Kad je godina oslonjena samo na domaće potrošače, povećanje je u trgovini između tri i četiri posto, a u sezonskim mjesecima između 6 i 9 posto. Za prosinačke groznice fiskalizirani promet u ugostiteljstvu preskočio je milijardu kuna i rastao je 7 posto, dok je potrošnja u trgovini na malo rasla 4 posto na 10,2 milijarde kuna. Proizlazi da su Hrvati i njihovi gosti za nedavne blagdane šopingirali 400 milijuna kuna više nego 2016., a 1,2 milijarde više nego mjesec ranije. Inače, najviše se u Hrvatskoj troši u kolovozu – 12 milijardi kuna, a najmanje u veljači i siječnju – oko 7,3 milijarde kuna. Šef Porezne uprave Zdravko Zrinušić kaže da je iz podataka “razvidno da je u 2017. godina u odnosu na 2016. godinu povećana potrošnja, ali da se mijenjaju navike potrošača te se može zaključiti da se sve više kupovina obavlja na jednom mjestu”.
Svake godine isto
Hrvatska, inače, ulazi u sam europski vrh po efikasnosti naplate PDV-a, zajedno sa Švedskom i Španjolskom, jer nam je razlika između očekivanih i prikupljenih poreznih prihoda ispod 4 posto, odnosno poreznim vlastima zbog utaja i rada na crno svake godine izmakne 1,7 milijardi kuna. Nijemcima po analizi Europske komisije izmiče nešto manje od 10 posto, odnosno 22 milijarde eura, dok najviše problema u naplati PDV-a imaju Rumunji, Slovaci i Talijani, te im je razlika 25 do 37 posto. Fiskalizacija sigurno ima zasluge za to, a od prošle godine fiskalne veze s poreznom upravom moraju imati svi poduzetnici koji posluju s gotovinom. Jedino su nove tvrtke u prvoj godini poslovanja oslobođene plaćanja PDV-a, a država tek treba vidjeti što će s onima, ako će ih biti, koji će svake godine zatvarati staru i otvarati novu tvrtku kako im se ne bi obračunavao PDV.
i to u siromašnoj zemlji.