U zakonu će biti novi rok za povrat stanova

U noveli Zakona o najmu stanova, donošenje koje Ministarstvo graditeljstva najavljuje za treće tromjesečje ove godine, utvrdit će se novi, dulji rok u kojem će se stanovi u kojima žive zaštićeni najmoprimci morati vratiti njihovim vlasnicima. Proizlazi to iz odgovora ministra Darka Horvata na novinarsko pitanje o obeštećenjima koja bi na temelju presuda hrvatskih, ali i Europskog suda za ljudska prava državni proračun mogla koštati više od milijardu kuna.

Simbolična najamnina

– Siguran sam da će doći do prijedloga rješenja koje je prihvatljivo i provedivo, a ono bi trebalo uključivati duži vremenski rok u kojem zaštićeni najmoprimci moraju napustiti stanove, kao i duži vremenski okvir u kojem bi iznos najamnine trebao prijeći iz netržišnog u tržišni – rekao je Horvat, ne otkrivajući o kojoj se duljini rokova razmišlja.

Riječ je o problemu koji država ne uspijeva riješiti gotovo tri desetljeća, a 2018. donesen je novi zakon, na temelju kojega se simbolična najamnina koju za korištenje stanova plaćaju zaštićeni najmoprimci trebala postupno povećavati, da bi u rujnu 2023. godine dostigla punu tržišnu cijenu. U istom roku zaštićeni su najmoprimci s vlasnicima trebali ugovoriti plaćanje pune tržišne najamnine ili iseliti iz stanova. Dvije godine kasnije taj je zakon u bitnom dijelu izvan snage stavio Ustavni sud, a vlasnici stanova u međuvremenu su na sudovima tražili i dobivali obeštećenja za najamninu koju su mogli naplatiti da u njihovim stanovima nisu bili zaštićeni najmoprimci. Posljednje takve presude donesene su prošlog tjedna na sudu u Strasbourgu, a Hrvatskoj nalažu da vlasnicima dva stana u Zagrebu isplati 1,2 milijuna kuna na ime izmakle dobiti i sudskih troškova. Očito je da bi svako produljenje rokova za povrat stanova vlasnicima, kojima je po presudama ESLJP-a još od 2014. godine utvrđena povreda vlasničkih prava, dovela do rasta ukupnog troška za državu. Iz Horvatovih riječi očito je i da je Ministarstvo baš na taj način naumilo pomiriti zahtjeve Strasbourga i Ustavnog suda, koji je presudio da je zakonom iz 2018. na zaštićene najmoprimce država stavila prevelik teret. Horvat tvrdi i da se o novom zakonu razgovara sa zainteresiranim stranama, no u udruzi Vlasništvo i posjed kažu kako to nije točno.

– Nismo razgovarali o zakonskim izmjenama, oni na naše dopise uopće ne odgovaraju. Jedini odgovor koji smo dobili bila je ona famozna generirana poruka “vaš zahtjev je zaprimljen” – kazao nam je tajnik te udruge Josip Hrastić.

Što kaže Ustavni sud

Neprihvatljivom Hrastić smatra i najavu propisivanja novog, duljeg roka za povrat stanova njihovim vlasnicima jer, tvrdi, Ustavni sud u svojoj odluci nigdje ne spominje taj rok, što znači i da se njegovo eventualno produljenje ne bi moglo prikazati kao provođenje nekakvog naloga Ustavnog suda.

– Jedini rok koji u svojoj odluci spominje Ustavni sud je onaj iz ukinutog članka 6., koji je zaštićenim najmoprimcima koji u vlasništvu imaju drugu nekretninu nalagao da iz stana u kojem borave isele u roku od šest mjeseci – kaže Hrastić i najavljuje da će njegova udruga, ispune li se ministrove najave, o svemu obavijestiti Odbor ministara Vijeća Europe. Isto će, kaže, učiniti i ako Vrhovni sud pristane na logiku DORH-a koji tvrdi da su predmeti kojima vlasnici traže odštetu u zastari jer bi to, kaže, bila velika podvala.