Ravnatelj Fonda za obnovu od potresa Damir Vanđelić izjavio je u ponedjeljak kako je izgledno da će tijekom obnove Zagreba nakon potresa doći do povećanja cijene građevinskih radova kao i do uvoza radne snage, no i dodao da je to "manja briga koja nas tek čeka".
"Moguće je da će doći do povećanja cijena radova, doći će i do uvoza radne snage. Međutim mislim da je to briga koja nas tek čeka, sada nas čeka početak obnove. Mislim da je zaista manja briga nedostatak radne snage", rekao je Vanđelić gostujući u Dnevniku HRT-a.
Na pitanje koliko bi mogao trajati postupak za izgradnju zamjenske kuće, Vanđelić je objasnio kako to ovisi o veličini kuće.
"Ako je riječ o zamjenskoj kući koja je do 500-600 tisuća kuna ukupnih troškova, takva obnova bi išla nešto brže i ona bi trajala unutar godinu dana. Ako je riječ o većoj kući takva jedna kuća bi trajala tri i pol mjeseca dulje", objasnio je Vanđelić.
Istaknuo je da će se obnova zahuktati kada odluke o obnovi postanu pravomoćne i kada dođu u Fond.
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat rekao je u ponedjeljak da je do sada potpisano 88 odluka o obnovi privatnih kuća stradalih u zagrebačkom potresu prije godinu dana, te da se čekaju povratnice kako bi te odluke bile proslijeđene Fondu za obnovu.
VIDEO Obnova nakon potresa - godinu dana poslije
Vanđelić je objasnio kako u tom upravnom postupku ministar potpisuje odluku koja se šalje građanima te se nakon toga vraća u Ministarstvo, koje onda to šalje u Fond.
Objasnio je i dio zakona u čijoj se zadnjoj fazi obnove navodi i mogućnost dinamičkog sustava nabave, odnosno dražbi.
"U tom drugom stupnju elektronskim putem ljudi nude ponude, recimo izvođenje radova na kući, bilo tko se može javiti u zadnjem trenutku ako ispunjava kvalifikacije i može nazočiti toj elektronskoj dražbi. Elektronska dražba se odvija putem Narodnih novina. Već smo odradili par manjih dražbi, isprobali sustav, educirali se o njemu. U tim dražbama cijena kako traje dražba pada. Proći ćemo i nešto povoljnije, ali bitno je da osoblje u Fondu nema nikakav utjecaj na ishod dražbe", naglasio je Vanđelić.
Po pitanju financiranja obnove kaže kako smatra da finacije za sljedećih par godina nisu problem.
"U ovom trenutku nekakvih osam milijardi kuna je već sada osigurano, plus još 28 milijardi kuna je Vlada u određenim pregovorima, tako da ja smatram da u ovom trenutku financije za sljedećih par godina uopće nisu predmet problema. Mislim da je to riješeno", ističe Vanđelić.
O neriješenim imovinskopravnim odnosima u zgradama u gradu Zagrebu kaže kako je taj problem došao s potresom.
"Neodržavanje zgrada, neimanje upravitelja, odnosno imanje upravitelja koji nisu funkcionalni, stanari koji nisu plaćali dovoljnu pričuvu, to su sve stvari koje su nas ovdje dočekale. Zakon predviđa da je sva obnova od potresa redovna uprava. To znači da 51 posto ukupne površine posebnih dijelova zgrade može glasati da ide u obnovu, i onda su ostali suvlasnici prisiljeni ući u obnovu", naglasio je Vanđelić.
Na pitanje smatra li da je proces obnove kompliciran za prosječnog građanina, Vanđelić kaže kako se s time slaže.
"Postupak je vrlo kompliciran zato što obuhvaća i nekoliko zakona, te poznavanje pravne i građevinske struke. Smatram da je kompleksan, međutim samo predavanje zahtjeva je sada pojednostavljeno. Proces koji se odvija u pozadini je vrlo kompleksan", objasnio je Vanđelić.
Izvijestio je kako će uskoro biti donesen drugi program mjera koji obuhvaća karakteristike izvođača radova i stručnog nadzora, dodavši da ako ne bude donesen će predstavljati prepreku u daljnjem provođenju obnove.
Kada očekuje brže zahuktavanje obnove te koji su to preduvjeti da ona krene većim tempom, Vanđelić nije precizirao, već je podsjetio da je 50 posto ukupnih troškova obnove samo za javne zgrade.
"Ona je mogla početi odmah. Što se tiče financiranja Fonda solidarnosti također objavljeni su pozivni natječaji, prema tome obnova javnih zgrada ide nezavisno od Fonda, Fond nije nadležan za njih", naglasio je Vanđelić.
Po pitanju privatnih zgrada kaže da su se mogle početi obnavljati po principu samoobnove, gdje bi građani samostalno pokrenuli obnovu.
"Neki i jesu, 200-tinjak zgrada je u obnovi, i sami su financirali ili putem pričuve ili putem upravitelja i kredita. Ostatak će krenuti kada dobijemo odluke, i pretpostavljamo da ove odluke koje sada dolaze najviše se tiču uklanjanja zgrada, a nakon toga i obnove", zaključio je Vanđelić.
prebijene pare nemate samo održavate svoj aparatu sve drugo u rasulu