Vlada je još jednom popustila pod prijetnjom štrajka i obećala svim svojim zaposlenicima primanja povećati pet posto. To košta oko 1,5 milijardi kuna godišnje koje država teško može namaknuti rastom gospodarstva.
Naime, ako se i ostvari rast gospodarstva na planiranoj razini, aktivnosti u gospodarstvu narast će za oko 10 milijardi kuna. Za malu povišicu zaposlenika države potrebno je 15 posto cijelog rasta gospodarstva.
U ovoj godini opterećenje je oko 1,15 milijardi kuna jer će se povišica od dodatnih dva posto obračunati na rujanskoj plaći, ali Vlada Andreja Plenkovića stvorila je dugoročnih 1,5 milijardi kuna rashoda. Masa plaća narasla je više od 30,5 milijardi kuna.
FOTO: Zadnji krug mirenja Vlade i sindikata- dogovor ili štrajk?
U kontekstu novih dugoročnih obveza pitanje je hoće li se moći ispuniti obećanje o snižavanju opće stope PDV-a na 24 posto bez ulaska u veći deficit proračuna. Ponovno država diže prava svima bez uvida u efikasnost i strukturu zaposlenih.
Prosječna plaća u javnoj upravi, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih devet mjeseci iznosila je 7144 kune, gotovo tisuću kuna više od prosječne plaće isplaćene u Hrvatskoj.
Zdravstvo ima prosječnu plaću od 7223 kune, ali je prosječna plaća vrlo često uvećana za rad nedjeljom, dežurstva, stručnu spremu ili instituciju. Iako se u javnosti puno govori o manjku liječnika i medicinskih sestara, broj zaposlenih u zdravstvenom sustavu raste. Samo u prvih devet mjeseci godine, prema podacima Ministarstva uprave, narastao je za 759 ljudi i najveći je u posljednjih nekoliko godina.
Dvije su opcije – ili podaci o manjku liječnika nisu točni ili se zapošljava administraciju zbog koje liječnici i sestre ne mogu imati adekvatna primanja.
Slično je i u školstvu. Obrazovanje ima najniži prosjek plaća, koji se za osnovne i srednje škole kreće oko 6300 kuna. Učiteljica ili nastavnica u srednjoj školi dobit će povišicu manju od 300 kuna mjesečno. Ipak, upravo taj sektor ima najveći rast zaposlenosti u 2018. godini.
U manje od godinu dana u školstvu je broj zaposlenih narastao za 941 osobu. Zanimljivo, broj učenika u osnovnim i srednjim školama pao je za četvrtinu u posljednjih dvadeset godina. Po omjeru učenika i profesora u osnovnim i srednjim školama Hrvatska je među prvih deset zemalja. Jasno je, dakle, da postoji višak zaposlenih koji ograničava rast plaća.
Ministarstvo uprave od siječnja do kraja rujna ove godine evidentiralo je rast ukupnog broja zaposlenih u državi od 2350 ljudi. Glavnina rasta odnosi se na spomenuto zdravstvo i školstvo, ali zapošljavalo se i u agencijama i u socijali.
POGLEDAJTE VIDEO: Mirenje Vlade i Sindikata
Dajte prosjek plaća bez šefovski pozicija i gdje je točno bio rast zapislenih kod djelatnika ili šefova.Statistika je dobra jer se radi kako ti odgovara.To što ima više šefova nego radnika i oni dižu prosjek to nikoga ne zsbrinjava.