Udruga Franak najavila prosvjed 1. travnja: 'Vrhovni sud je potrošio sav kredit'

Vrijeme je da izađemo van, Vrhovni sud je potrošio sav kredit koji smo mu dali. Nadali smo se da će stati na stranu hrvatskih građana, pravde. Potkrijepili smo svoje zahtjeve presudama europskih sudova, Direktiva je na našoj strani, ali oni nikako da odluče. Vremena više nema, zastara je pred vratima, ljudi nemaju pravnu sigurnost da pokrenu tužbe, a nakon šestog mjeseca više neće imati ni pravo na tužbe. Čuje se da je pravosuđe rak rana hrvatskog društva, a izgleda da su neke stvari došle i do Vrhovnog suda. Nemamo druge, moramo u prosvjed – najavio je na konferenciji za novinare predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak Elvis Sudar prosvjed koji će se održati 1. travnja na zagrebačkom Zrinjevcu.

Koordinator ekonomsko pravnog tima UF-a Goran Aleksić referirao se na intervju predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića na N1 televiziji u kojem je otkriveno da pravno shvaćanje Vrhovnog suda o pravu korisnika konvertiranih kredita na restituciju iz studenoga prošle godine nije prošlo sudsku administraciju, nego je vraćeno na vijećanje.

- Nadam se da će se pravo potrošača na punu restituciju dogoditi nakon ponovnog zasjedanju Građanskog odjela Vrhovnog suda. Čuli smo osobna shvaćanja predsjednika Vrhovnog suda, banke to nazivaju pritiskom na suce, ali on ne može nijednog suca prisiliti da promijeni odluku. Iznio je svoja zapažanja i zato je ostao moralna vertikala Hrvatske – istaknuo je Aleksić te dodao kako Direktiva 93/13 kaže da se kod kredita s ništetnim odredbama mora postići stanje kao da ništetne odredbe nije ni bilo i da bi to svim sucima trebalo biti jasno.

- Nažalost, dio sudaca razmišlja da su korisnici kredita bili špekulanti. Čovjek koji je digao kredit ne može biti špekulant, uzeo je kredit koji može biti jeftiniji ili skuplji, banke nas na rizike nisu upozorile i to je potvrđeno na svim sudovima sve do Strasbourga – kaže Aleksić.

Podsjetio je kako je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić otkrio da rasprave nije ni bilo, nego je svaki sudac je „zasjeo u svoju busiju i držao se svog stava“.

- Banke su odmah skočile, s dvije teze: da predsjednik Vrhovnog suda pritišće suce i da bi bankarski sustav mogao završiti u kolapsu ako se sudska odluka promijeni. Banke su ugovarale ništetne ugovorne odredbe, tu nema dileme, banke su lopovi, one su opljačkale potrošače. A kad lopov nešto opljačka, to po Zakonu o obveznim odnosima mora vratiti, plus zatezne kamate u ovom slučaju. Sud EU kaže da nepošteni trgovac mora vratiti sve što je nepošteno stekao i platiti zatezne kamate – poručio je Aleksić, a teze o mogućem kolapsu bankarskog sustava prokomentirao je argumentirajući kako je likvidnost banaka 2009. iznosila 3,5 mlrd. eura, 2019. 4,5 mlrd. eura, a danas 13 mlrd. eura te su nakon dvije krize banke svoju likvidnost eksponencijalno povećale - - Kad bi potraživanja 125 tisuća dužnika u visini 2,5 mlrd. eura morale vratiti u jednom danu, ostalo bi im 80 posto sadašnje likvidnosti. To je novac koji im je na raspolaganju, koji nam moraju vratiti, a kako dvije trećine potrošača nemaju više pravo tražiti preplaćene kamate, padamo na dvije milijarde. No neće svi tužiti pa i taj iznos pada na jednu do 1,5 milijardi eura potraživanja - izračunao je aktivist Franka.

Za to što banke neće vratiti novac, smatra, odgovorni su HNB i Vlada, nazvao ih je lopovima „jer pridržavaju lojtrice lopovu i udruženi su u zločinački pothvat – pljačku 125 tisuća građana“. Vrhovni sud prozvao je za odugovlačenje jer želi da pravni sustav bude što manje opterećen tužbama hrvatskih građana, umjesto da štiti građane.

- Banke se brane time da su potrošačima u konverziji obračunale preplaćene iznose, no to nije istina. Konverzijom su samo umanjene glavnice za 20-30 posto, a nastavili smo plaćati euro kredite, ne s početnim kamatnim stopama, nego uvećanim. Dio sudaca Vrhovnog suda je pod utjecajem banaka, to mogu dokazati: u oglednom postupku iskorištene su upravo teze banaka. Od bivšeg predsjednika Vrhovnog suda sam kao zastupnik čuo: 'Nemojte inzistirati na ništetnosti ugovora jer će potrošači plaćati zatezne kamate'. On nije znao da zatezne kamate plaća samo nepošteni stjecatelj. Rekao je i da je svaki slučaj drukčiji i treba ga razmotriti posebno, a to su bankarske riječi – optužuje Aleksić.

Ističe kako nije bitna teza da su izjednačeni s potrošačima iz euro i kunskih kredita jer izjednačeni trebaju biti potrošači koji su konvertirali kredite s onima koji ih nisu konvertirali, a ne s euro i kunskim potrošačima.

- Da bi imali jednaka prava moraju na kraju platiti potpuno jednake iznose kao oni koji nisu konvertirali i dobili su obeštećenje. Ako se to ne dogodi, na kraju ćemo platiti 40 do 50 posto više u anuitetima. Gospodo suci, morate izjednačiti potrošače koji su konvertirali s onima koji nisu! – poručio je Aleksić.

Glavni zahtjevi koje će Udruga Franak iznijeti na prosvjedu su da Vrhovni sud donese odmah pravno shvaćanje mogu li ili ne mogu potrošači s konverzijama utvrđivati svoje pravo na potpuno obeštećenje, a izračunava ga sudski vještak, a ne sudac, te da Vrhovni sud donese pravno shvaćanje o ništetnosti cijelih ugovora.

- Kad su ništetni predmet i cijena, glavni elementi ugovora, onda su ugovori ništetni u cijelosti. Je li valutna klauzula glavni predmet? Krajnje je vrijeme da to odluče suci. Možda će čak prije našeg prosvjeda to odlučiti, pa ćemo prosvjed održati u kontekstu novih događanja, ali mislim da ćemo ga svakako održati – poručuju iz UF-a.

Sandra Žiga, voditeljica ureda UF-a u Zagrebu, otkrila je kako je organizacija prosvjeda u punom jeku, prvi pozivi su već upućeni i zasad su jako zadovoljni odazivom i podrškom članova. Za članove izvan Zagreba organizirat će prijevoz autobusom.

- Pljačku potrošača koja traje već 20 godina mora zaustaviti Vrhovni sud! Dosta je bilo odgađanja kako bi banke prošle nekažnjeno i zadržale novac opljačkanih građana. Opljačkano se mora vratiti, a lopov mora platiti! – rekla je S. Žiga pozivajući 34.500 članova Udruge Franak da se priključe prosvjedu.

Poziv se odnosi na korisnike stambenih, adaptacijskih i auto kredita, konvertiranih i nekonvertiranih, otplaćenih i neotplaćenih, na ovršene korisnike nekonvertiranih i otkazanih kredita te na sve one koji su podigli tužbe, kao i na građane koji to još nisu učinili, a imaju pravo sudskim putem tražiti i dobiti svoje obeštećenje.

Video: Udar na novčanike građana: Cijena plina mogla bi rasti i do tri puta