Udruga Franak održala je konferenciju za novinare povodom odluke Vrhovnoga suda RH o oglednom postupku u kojemu se odlučivalo o ništetnosti sporazuma kojima su provedene konverzije CHF u EURO. Vrhovni je sud, po tom pitanju, odlučio da sporazumi ili aneksi nisu ništetni.
Sandra Žiga istaknula je nezadovoljstvo činjenicom da se VSRH bavio pitanjem koje ne postoji niti u jednom tužbenom zahtjevu oštećenih potrošača te je u potpunosti ignorirao ostala važna pitanja koja su trebala biti riješena jer postoje u većini tužbenih zahtjeva.
Goran Aleksić naglasio je kako odluka VSRH za potrošače ne znači baš ništa, jer se u svim privatnim tužbama traži obeštećenje odnosno traže se preplaćene kamate i preplaćeni tečaj do dana konverzije te razlika konvertirane i stvarne glavnice po početnome otplatnom planu, dok se uopće ne problematizira pitanje ništetnosti sporazuma za konverziju.
Najavio je i kako će Udruga Franak predložiti odvjetnicima da pripreme prijedloge za upućivanje pitanja na Sud EU.
Osim toga, moguće je da će se tražiti i pokretanje novoga oglednog postupka, kao i ustavne tužbe zbog neustavno pokrenutog oglednog postupka. Kako tvrde iz Udruge, VSRH pokrenuo je ogledni postupak na temelju pravnog pitanja kojega uopće nema u tužbama pa onda postoji čak i pravni osnov da se traži utvrđenje neustavnosti tako pokrenutog postupka.
Vlado Iljkić rekao je kako umjesto brojnih otvorenih pitanja koja se tiču gole egzistencije i prava 125.000 oštećenih obitelji, VSRH je čak protuustavno odlučio rješavati nevažno pravno pitanje kojeg u tužbenim zahtjevima uopće nema, trošeći pritom kao pijani milijarder javni novac i vrijeme oštećenih. Dodao je kako je to poraz Vrhovnog suda i pokazatelj njihove nespremnosti da nakon osam godina kolektivnog postupka i 15 godina bankarske pljačke konačno odluče o svim pravima potrošača s kreditima u CHF valuti.
Odvjetnik Igor Metelko rekao je kako valjanost sporazuma kojima je provođena konverzija nije ni od kakvog utjecaja na potraživanja potrošača jer se u njima uopće ne spori zakonitost konverzije, niti se zadire u razdoblje nakon 30. rujna 2015, već su tužbeni zahtjevi mahom upereni na period preplaćenih anuiteta do konverzije. Takvi tužbeni zahtjevi utemeljeni su na praksi i stavu suda Europske unije gdje je odlučeno da unatoč zakonskoj intervenciji, nacionalni sud mora utvrditi da li je došlo do uspostave pravne i činjenične situacije kao da ništetnih odredaba nikada nije niti bilo.
Metelko tvrdi da banke konverzijom nisu vratile niti preplaćene tečajne razlike, niti kamate, niti su platile zakonske zatezne kamate, dakle nije izvršen povrat stečenoga temeljem nepoštenih ugovornih odredaba, a kako na to ukazuje sud EU u presudi C-118/17.
nazalost u kaznenom zakonu ne postoji kazna za obmanu nestrucnost i neznanje..Aleksic nema pojma kako funkciona sudstvo banke i ostalo ali to ga nije sprecilo da se naslikava na tv