U Hrvatskoj ima više od 51.000 udruga. Mnogima je nejasno što smiju, a što ne smiju

Otkako je u listopadu prošle godine na snagu stupio novi Zakon u udrugama, Inspektorat rada primio je 69 predstavki građana zbog mogućih zloporaba i kršenja radnog zakonodavstva. Najviše je nesnalaženja oko angažmana članova udruga koje, uz neprofitnu, imaju registriranu i gospodarsku djelatnost. U tom slučaju moraju voditi dvojno računovodstvo, ali i zaposliti ljude. Barem se tako može iščitati iz dopisa koji je ovih dana ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić poslao Ministarstvu uprave i Vladinu Uredu za udruge.

Konkurencija i obrtnicima

U udrugama s kojima smo kontaktirali kažu da im nije jasno tko sve i u kojim slučajevima mora zaposliti ljude.

– Problemi su vjerojatno s udrugama koje organiziraju fešte i prodaju piće i hranu, ili pak na štandovima nude ručne radove s istaknutim cijenama. Ako imaju cijenu, znači da se bave gospodarskom djelatnošću. Na žalost, udruge su danas prisiljene baviti se njome jer je to jedini način da se financiraju i rade ono za što su registrirane, u našem slučaju očuvanje baštine. Donacija od županije, gradova i općina više nema kao prije, a troškovi rastu. Možda će uskoro udruge morati osnivati socijalne zadruge, o kojima se sve više govori, no to će nam opet biti dodatni troškovi – kaže Mirjana Biber Hren iz udruge Međimurske roke.

Najviše pritužbi na rad udruga stizalo je iz redova ugostitelja koji nisu mogli mirno gledati kako se na sportskim, kulturnim i zabavnim manifestacijama na crno posjetiteljima prodaju piće i hrana. Udruge zarađuju i na organizaciji radionica, predavanja i seminara. Bilo je slučajeva da je skupina ljudi pod krinkom udruge obavljala majstorske poslove koje obavljaju registrirani obrtnici. Inače, promet svih registriranih udruga preko računa za 2012. godinu iznosio je čak 13,7 milijardi kuna! Svi uredi državne uprave podatke o udruzi koja registrira gospodarsku djelatnost odmah šalju Poreznoj upravi kako bi se pod nadzor stavilo plaćanje poreza, no reguliranje radno-pravnih odnosa očito je nešto složenije.

– Nedvojbeno je da članovi svojim osobnim radom i zalaganjem mogu doprinositi neprofitnom djelovanju za opće dobro, no nije po zakonu da samo po osnovi svog članstva obavljaju gospodarsku djelatnost koja ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos – tumači ministar Mirando Mrsić. Podsjeća, također, i da Zakon o radu propisuje da, ako poslodavac s radnikom ne sklopi ugovor o radu ili neki drugi ugovor za obavljanje posla koji ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s njim sklopio ugovor o radu. Osim, naravno, ako ne dokaže suprotno.

Nejasnoće oko plaćanja

Odnosi se to, ističu u Ministarstvu, na poslove konobara, kuhara, dostave...U Hrvatskoj je registrirano više od 51.000 udruga koje se do 1. listopada moraju uskladiti s novim zakonom. U statute moraju biti uvedene i gospodarske djelatnosti.– Dosta je toga još nejasno, posebno oko zapošljavanja i plaćanja – upozorava i Ojdana Vještica iz kninske udruge Naše ognjište.

>>  'Državne institucije zloupotrebljavaju se za progon građanskih aktivista'