Građani bijesni zbog betonizacije: 'Naše plaže nemaju tuševe ni WC, izletnici obavljaju nuždu gdje stignu'

Reagiralo je komunalno redarstvo Grada Trogira, a na Drveniku Velom jednom je bio i građevinski inspektor. Betoniranje na plažama je zaustavljeno, naloženo je vraćanje u prvotno stanje, a mještani i dalje budno paze da se koncesionari na pomorskom dobru ponovno ne bi zaigrali s mješalicama i cementom.

– Grad Trogir aktivno je postupao i u aktualnom i u svim prethodnim slučajevima nedopuštenih radnji na pomorskom dobru, kako na Drvenicima tako i drugdje. U uvalu Krknjaši komunalni redari Grada Trogira izlazili su na teren tri puta u kratkom roku, sukladno prijavama građana, a jednom i u društvu pomorske policije. Grad je potom napravio sve što je moguće sukladno ovlastima: izdao rješenje o obustavi radova na pomorskom dobru te obvezni prekršajni nalog, kao i rješenje o uklanjanju nasutog materijala što je investitor učinio u roku od tri dana od rješenja. I u Velu Rinu komunalno redarstvo Grada Trogira došlo je po prijavi građana, izdan je nalog za uklanjanje – govori gradonačelnik Trogira Ante Bilić i ističe kako je Grad jedini koji na takve prijave reagira i postupa iako se tiču i građevinske inspekcije.

VEZANI ČLANCI 

– Pozivam sve koji imaju koncesije na bilo koji dio pomorskog dobra na površini Grada Trogira da se ne upuštaju u ovakve intervencije bez dozvole jer će sve biti uklonjeno. Grad će se svim alatima boriti protiv takve samovolje. Drvenici su naš biser koji pod svaku cijenu trebamo čuvati. Pozivam i druge institucije i inspekcije da pravodobno reagiraju i da se pravilnici i zakoni provode u praksi – poručio je Bilić.

Međutim, nije problem samo na pomorskom dobru. Bespravno se gradi svuda i građevinski inspektori, tvrde mještani, imali bi pune ruke posla na oba Drvenika. – Kuće, apartmani, montažni objekti, straćare, šire se u negrađevinskim zonama. Na meti smo bespravnih graditelja koji uništavaju vizuru i duh našeg mirnog, izoliranog otoka – kaže nam jedan od vikendaša na Drveniku Malom.

Problem je i vožnja automobilima na otocima na kojima je to zabranjeno. – Kako se auto uopće može ukrcati na trajekt koji plovi na otok na kojemu su vozila zabranjena? Turisti se uredno s trajekta iskrcavaju autima i voze se. Osim toga, na oba Drvenika ima puno “karampana”, starih, neregistriranih vozila kojima se divlja otokom. Bez tehničkog pregleda, poluispravni jedno vrijeme buče i zagađuju zrak, a na kraju kao olupine završe u nekom grmlju ili u moru. Nema policije, svatko radi što hoće – govore nam mještani Drvenika.

GALERIJA Stotinu gradilišta zatvoreno, neki sami srušili ilegalne kuće

Veliki problem čini im svakodnevni dolazak mnoštva turista s izletničkim brodovima na plažu Vela Rina na Malom Drveniku i uvalu Krknjaši na Velom Drveniku. – Naše plaže nemaju ni tuševe ni WC, izletnici obavljaju nuždu gdje stignu. Nemamo ni pitku vodu – govore mještani žaleći se na vodonosce koji im za vrijeme ljeta, kada gustirne presuše, dovoze vodu. Kažu da je prljava i zamućena, vjerojatno cisterne odavno nisu oprane.

Zabrana sidrenja

Upravo kako bi se borili sa svim tim problemima, mještani i prijatelji Drvenika udružili su se u građansku incijativu Zirona koja je pokrenula potpisivanje peticije s ciljem zabrane divljeg sidrenja u uvali Krknjaši.

VIDEO VIDEO Mještani okupljeni oko uvele Vruja proslavili početak rušenja ilegalne gradnje

– Kao prirodno stanište zaštićene biljke posidonije, morskih pluća neophodnih za život Jadranskog mora, Krknjaši su dio ekološke mreže Natura 2000. Međutim, nisu postali prepoznatljivi po posidoniji ili svojoj iznimnoj, autentičnoj mediteranskoj ljepoti, već po sustavnoj devastaciji koja se u toj uvali događa godinama. Bespravnim nasipanjem obale do kojeg je došlo da bi se za potrebe ugostiteljskog objekta stvorila umjetna plaža, dio podmorja nepovratno je uništen tonama šljunka, dok se ono što je od Krknjaša preostalo i dalje uništava svakodnevnim divljim sidrenjem – ističe Nives Meštrović, članica Zirone.

– U uvali bez ikakve infrastrukture tijekom turističke sezone dnevno se besplatno usidri do 150 jedrilica, katamarana, motornih plovila i izletničkih brodova, dok broj posjetitelja u danu u vrhu sezone doseže i do tisuću. Lokalno stanovništvo svakodnevno svjedoči gomilanju smeća u moru i na obali, ali i pohodu turista po privatnim parcelama, gdje nerijetko obavljaju nuždu – kaže Nives Meštrović.