nova pravila NCVVO-a

Ujednačeni pragovi prolaznosti na maturi – što to znači za maturante?

Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL
Zagreb: Vinko Filipović o promjenama u državnoj maturi
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Zagreb: Ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović održao je konferenciju za medije u povodu početka pisanja ispita državne mature
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Ilustracija za pripreme i polaganje ispita državne mature
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Ilustracija za pripreme i polaganje ispita državne mature
01.10.2024.
u 14:00
Ujednačavanje pragova prolaznosti na državnoj maturi u nekim je predmetima dovelo do nižeg postotka riješenosti ispita nego što je to bilo protekle četiri godine
Pogledaj originalni članak

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja ujednačava pragove prolaznosti na ispitima državne mature. Naime, od 2010. do 2021. godine svake se godine za ispite iz različitih predmeta definirao različiti prag prolaznosti, od 2021. do 2024. pragovi se nisu mijenjali svake godine, ali nisu bili ni ujednačeni po predmetima pa su tako na različitim predmetima za ocjenu dovoljan bili definirani drugačiji postoci prolaznosti. Drugim riječima, na devet predmeta petica ili dvojka na jednom predmetu nije bila definirana istim postotkom riješenosti ispita na drugom predmetu.

Sada se pragovi prolaznosti na ispitima državne mature definiraju u tri područja: matematičko-prirodoslovnom, jezično-komunikacijskom i društveno-humanističkom području. Tako u predmetima matematičko-prirodoslovnog područja ova generacija maturanata za prolaznost na ispitu iz matematike, fizike, biologije, kemije, geografije i informatike mora ostvariti 25 posto, a za peticu na tim ispitima 85 posto.

U ovako postavljenim pragovima prolaznosti u biologiji, geografiji i informatici 25-postotna riješenost ispita zapravo je niži prag prolaznosti u odnosu na prethodne četiri godine, kada je primjerice u geografiji maturant za dvojku morao riješiti 30 posto, a u informatici za dvojku 28 posto ispita. U hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom, španjolskom, talijanskom, grčkom, latinskom i svim ostalim jezicima ova će generacija za dvojku morati ostvariti 30 posto, za peticu 85 posto. Usporedbe radi, posljednje četiri godine prag prolaznosti na hrvatskom jeziku iznosio je 35 posto, a za odličan maturanti su trebali imati 81 posto točno riješenog ispita.

POVEZANI ČLANCI:

Trideset posto točno riješenog ispita morat će imati i svi koji će iduće godine na maturi za polaganje prijaviti politiku i gospodarstvo, psihologiju, povijest, sociologiju, filozofiju, logiku, vjeronauk, etiku, likovnu i glazbenu umjetnost. Od svih nabrojenih predmeta novi definirani prag prolaznosti niži je u posljednje četiri godine tek u tri predmeta. Za dvojku je tako u politici i gospodarstvu do sada trebalo 31,5 posto, vjeronauku 33 posto i glazbenom 32 posto. Ovogodišnja i sve iduće generacije u predmetima matematičko-prirodoslovnog, jezičnog i društveno-humanističkog područja s trojkom na ispitu mogu računati na 50 posto riješenog ispita, dok je za vrlo dobru ocjenu potrebno točno riješiti 70 posto bilo kojeg ispita kojem pristupe na državnoj maturi. – Željeli smo standardizirati ispite državne mature u svim njezinim segmentima, pa tako i u pragovima prolaznosti. Ovo je hrabar iskorak – rekao je jučer Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

>> FOTOGALERIJA Kako izgledaju i što rade djeca Sanje Doležal? Kći živi u Londonu, a ono čime se bavi sin iznenadilo je i pjevačicu

Foto: Privatna arhiva
Foto: Sanjin Strukić/Pixsell
Foto: Sanjin Strukić/Pixsell
Foto: Mare Milin
Foto: Mare Milin
Foto: Mare Milin
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Sanja Doležal
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL, Ilustracija
Sanja Doležal
Foto: Nova TV
Foto: Nova TV
Foto: Nova TV
Foto: instagram
Foto: Josip Regović/Pixsell
Foto: Nova TV
Foto: Nova TV
Foto: Instagram
Foto: Instagram
Foto: Nova TV
Foto: instagram
Foto: Instagram
Foto: Instagram
Foto: Instagram
Foto: Goran Čižmešija

MLADI ODLAZE

Nepalci, Filipinci, Egipćani... Strani radnici pohrlili u hrvatski grad. Domaće stanovništvo bježi: 'Zatvorili smo šest škola'

Stanovništvo Vrgorske krajine većinom čine stariji i nemoćni ljudi, dok se mladi, u potrazi za boljim životnim uvjetima, sve češće sele u zapadnoeuropske zemlje ili na obližnju Makarsku rivijeru. Prema popisu stanovništva, grad Vrgorac s 27 mjesnih odbora broji 5.911 stanovnika, no stvarni broj stanovnika na terenu procjenjuje se između 3.500 i 4.000

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.