U ukrajinskom napadu na Donjeck, glavni grad istoimene proruske separatističke zone u istočnoj Ukrajini ubijeno je 13 civila. Rusko ministarstvo obrane u ponedjeljak je potvrdilo da su dan ranije ruske vojne snage izvele nekoliko napada diljem zemlje.
VIDEO Volodimir Zelenski imao prometnu nesreću kada se vraćao za Kijev s bojišta
Tijek događaja:
23:45 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron optužio je Rusiju da je moderna imperijalistička sila po zakonu džungle i pozvao je u utorak u sjedištu UN-a neutralne zemlje da prestanu biti suučesnice svojom šutnjom o ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Više o tome što je kazao francuski predsjednik, pročitajte OVDJE
23:00 - Američki predsjednik Joe Biden govorit će sutra na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda protiv ruske invazije na Ukrajinu. Očekuje se da će u svojem govoru navesti kako invazija krši povelju UN-a iz 1945. godine te će zatražiti podršku svih ostalih država članica.
22:30 - Kanadski premijer Justin Trudeau nazvao je referendum "neprihvatljivim", dodavši da Kanada nikada neće priznati takve teritorije kao dio Rusije.
“Kanada osuđuje ruske planirane ‘referendume’ u okupiranim regijama Ukrajine. Nikada ih nećemo prepoznati”, objavio je Trudeau na Twitteru.
21:58 - Iako je za utorak u 20 sati po moskovskom vremenu bilo najavljeno obraćenje naciji ruskog predsjednika Vladimira Putina, nakon dva i pol sata njegov bivši savjetnik Markov objavio je kako će se govor dogoditi tek u srijedu.
Više o tome, pročitajte OVDJE.
20:24 - Zapad je u utorak osudio odluku proruskih separatista u okupiranim ukrajinskim regijama da već ovaj tjedan započnu održavanje referenduma o priključivanju Rusiji.
Moskovski planovi o održavanju „lažnih referenduma“ u okupiranim dijelovima Ukrajine „besramno su kršenje međunarodnog prava“, rekao je u utorak glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg.
„To je nova eskalacija u Putinovu ratu“, dodao je Norvežanin i pozvao međunarodnu zajednicu da osudi taj potez i pojača pomoć Ukrajini. Čelnik NATO-a govorio je u New Yorku gdje sudjeluje na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda.
19:15 - Bilo kakvi referendumi o pridruživanju ukrajinskih teritorija Rusiji uništili bi svaki preostali prozor za pregovore Kijeva i Moskve, rekao je u utorak glasnogovornik Ureda ukrajinskog predsjednika.
"Bez referenduma, još uvijek postoji najmanja šansa za diplomatsko rješenje. Nakon referenduma - ne", rekao je Serhij Nikiforov, a prenosi medij Liga.net.
Nikiforov je reagirao na planove za referendume o formalnom pridruženju Rusiji koje su u utorak predstavili dužnosnici koje su Rusi imenovali u četiri okupirane ukrajinske regije.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak napisao je da bi u slučaju bilo kakvih referenduma trebalo pojačati ekonomske sankcije Rusiji, ali i opskrbu oružja Ukrajini, uključujući projektile ATACMS koji imaju veći doseg nego bilo koji sustav oružja koji trenutno posjeduje Ukrajina.
"Kremlj se protivi snabdijevanju modernih tenkova i ATACMS-a Ukrajini? Vrijeme je da ih dobijemo", rekao je Podoljak.
Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba poručio je da referendumi neće promijeniti činjenicu da je Rusija agresor.
"Rusi mogu činiti što god hoće. No to neće ništa promijeniti", rekao je Kuleba u New Yorku nakon sastanka s američkom veleposlanicom pri UN-u Lindom Thomas-Greenfield.
"Rusija je bila i ostaje agresor koji ilegalno okupira dijelove ukrajinske zemlje. Ukrajina ima svako pravo osloboditi svoje teritorije i nastavit će ih oslobađati bez obzira na to što Rusija govori".
U očito koordiniranom potezu, proruski dužnosnici najavili su referendume od 23. do 27. rujna u regijama Luhansk, Doneck, Herson i Zaporižja koje čine oko 15 posto ukrajinskog teritorija ili veličine kao Mađarska.
18:15 - Ruski mediji najavljuju da će se javnosti obratiti ruski predsjednik Vladimir Putin, piše novinarka Mary Ilyushina.
14:40 -Proruski separatisti u utorak su najavili referendume o pridruživanju četiri okupirane ukrajinske regije Rusiji kasnije ovaj tjedan - Luhanska, Donjecka, Hersona i dijela Zaporižje.
Separatisti pozivaju na što brže održavanje referenduma u svjetlu protuofenzive Kijeva koji je oslobodio velik teritorij na jugu i sjeveroistoku zemlje.
Sjedinjene Države i Europska unija više su puta osudile ideju o održavanju referenduma, prozvavši ih „prijevarom“ i „nelegitimnima“.
Rusija je na sličan način 2014. anektirala ukrajinski poluotok Krim. Međunarodna zajednica nije nikad priznala tamošnji referendum, a teško da će i prihvatiti i rezultate glasanja planirane za ovaj tjedan. Sve okupirane regije planiraju održati petodnevno glasanje od petka do 27. rujna, objavile su proruske vlasti.
Rusija je velikim dijelom kao opravdanje za svoju agresiju na Ukrajinu navela potrebu „oslobađanja“ Donjecka i Luhanska koji čine regiju Donbas.
Nedugo prije napada ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je neovisnost dviju 'republika'. Ako ih Moskva sad primi u svoj teritorij, separatisti vjeruju da će njezin odgovor na ukrajinske napade biti žešći.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u utorak je upozorio da će referendumi trajno promijeniti politički krajolik regije u korist Kremlja.
„Nakon što se glasanja održe i novi teritoriji postanu dijelovi Rusije, geopolitička transformacija u svijetu će dobiti nepovratni karakter“, napisao je na svom Telegram kanalu u utorak.
Rusija će koristiti „sva sredstva samozaštite“ nakon pristupanja novih teritorija, dodao je Medvedev.
Ruska vojska na početku invazije uspjela je osvojiti velike dijelove istočne i jugoistočne regije. No dok se rat približava osmom mjesecu Kremlj bilježi velike poraze na ratištu. Njegove trupe su se gotovo skroz povukle iz sjeveroistočne Harkivske oblasti nakon početka ukrajinske protuofenzive.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u ponedjeljak je rekao da je taj napad samo početak ukrajinskog oslobađanja okupiranih teritorija.
Nova prva crta ruske obrane na rijekama Oskil i Siverskij Donec također bi mogla kolabirati, što bi Ukrajincima moglo omogućiti daljnje probijanje do dijelova Luhanska.
Ruskoj vojsci u Ukrajini nedostaje vojnika, piše agencija dpa, a profesionalni vojnici koji su na bojištu nemaju dovoljno opreme.
Kremlj se nada mobilizaciji ruskog stanovništva, potencijalno i proglasivši izvanredno stanje, smatraju analitičari.
14:30 - Ministarstvo obrane Rusije istaknulo je u videu na Telegramu kako posade lovaca-bombardera Su-34 koriste visokoprecizne rakete zrak-zemlja Kh-29 za gađanje ciljeva s udaljenosti do 30 kilometara.
- Ovo visokoprecizno oružje omogućuje ispunjavanje borbenih zadaća korištenjem različitih sustava ciljanja s velikih udaljenosti. Trenutno se predstavlja projektil Kh-29T. Posljednja zadaća koju je proveo bio je udar na uporište koje se nalazilo u šumi - naveo je zamjenik zapovjednika eskadrile zrakoplova.
- Naciljamo, a zatim, nakon što se uspostavi veza, bojna glava projektila uhvati cilj s udaljenosti od, recimo, 20-30 kilometara. Nakon toga leti izravno na cilj - rekao je navigator Su-34 te pojasnio kako posada mora proći posebnu obuku za korištenje rakete.
Raketa zrak-zemlja Kh-29 namijenjena je za udare na vidljive ciljeve na terenu i površini vode, ali koje je teško pogoditi. Primjerice, armiranobetonske konstrukcije, mostove, betonske piste, plovila nosivosti do 10.000 tona i podmornice u nadvodnom položaju.
12:55 - Aneksija ukrajinskog teritorija bit će "nepovratna", poručio je Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev. Više pročitajte OVDJE.
11:54 - Britanska premijerka Liz Truss će na samitu UN-a obećati da će sljedeće godine vojna pomoć Ukrajini biti na razini dosadašnjih 2,3 milijarde funti (oko 2,6 milijardi eura) ili će čak i premašiti taj iznos, pokazujući da želi dodatno osnažiti svoju potporu Kijevu nakon ruske invazije. Ona će na Općoj skupštini UN-a pozvati čelnike da pomognu da se smanji ruski energetski stisak na Europu.
Truss će se u New Yorku u srijedu sastati s američkim predsjednikom Joe Bidenom i ponoviti svoju potporu Ukrajini.
"Ovo je moja poruka narodu Ukrajine: Ujedinjeno Kraljevstvo će i dalje biti uz vas. Vaša sigurnost je naša sigurnost", rekla je u priopćenju uoči govora na samitu u četvrtak, dodavši da treba stati na kraj ovisnosti o ruskim energentima.
"Moramo surađivati i to okončati jednom i zauvijek", rekla je Truss. Britanija je drugi najveći donator vojne pomoći Ukrajini.
11:02 - Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan otkrio je u razgovoru za PBS o čemu je razgovarao s ruskim kolegom Vladimirom Putinom.
- U Uzbekistanu sam se susreo s predsjednikom Putinom, opsežno smo razgovarali. Zapravo mi je pokazao da je spreman ovo završiti što je prije moguće. To je bio moj dojam. Po dogovoru, bit će razmijenjeno 200 zarobljenika - istaknuo je Erdogan i kazao kako smatra da će se "napraviti značajan korak naprijed".
Naveo je kako je zatražio od Putina da Krim vrati "njegovim pravim vlasnicima".
- Od 2014. o tome razgovaramo s mojim dragim prijateljem Putinom i to smo od njega i tražili - kazao je.
10:58 - Stranica koja prati donacije oružja i njegovo korištenje u ratu objavila je fotografije nedavno isporučenog hrvatskog oružja kojeg, kako navodi, ukrajinska vojska već koristi.
10:56 - Mnoge zemlje teško će naći zamjenu za ograničenu ili blokiranu isporuku ruske nafte, a njezino poskupljenje prelit će se i na tržišta poljoprivrednih sirovina, upozorila je Banka za međunarodna poravnanja (BIS).
Temeljni je problem veliki tržišni udio ruske nafte, tumači BIS, podsjetivši da Rusija čini desetinu svjetskog izvoza.
Gubitak ruskih naftnih derivata bio bi veliki šok za globalno gospodarstvo, a malo je vjerojatno da bi drugi proizvođači imali dovoljno kapaciteta da nadoknade manjak, naglasila je banka u tromjesečnom izvješću, objavljenom u ponedjeljak.
Štoviše, ulaganja u istraživanje i eksploataciju novih naftnih bušotina još su uvijek na pretpandemijskoj razini, napominju.
Problem je i plan sedam vodećih gospodarstava G7 o ograničavanju cijena ruske nafte koji bi Rusiji trebao smanjiti prihode, a time i kapacitete za financiranje rata u Ukrajini, naglašava BIS.
Ograničenja ruskog izvoza vjerojatno će pratiti oštar i dugotrajan rast cijena, uključujući i cijene hrane, upozoravaju, budući da će se uljarice i žitarice više koristiti za proizvodnju biogoriva poput etanola i biodizela.
10:54 - Zbog prijetnje od ukrajinskih napada, Rusija je povukla svoje podmornice klase Kilo s anektiranog ukrajinskog crnomorskog poluotoka Krima, navodi se u izvješću britanskog ministarstva obrane.
Brodovi Crnomorske flote premješteni su iz matične luke Sevastopolj u južni ruski lučki grad Novorosijsk, objavilo je u utorak britansko ministarstvo obrane u svom dnevnom izvješću o ratu u Ukrajini. Premješteni su najvjerojatnije zbog povećanja ukrajinske sposobnosti napada s veće udaljenosti i zbog promijenjene sigurnosne situacije na Krimu, tvrdi London.
"U posljednja dva mjeseca sjedište flote i njezin glavni aerodrom za mornaričko zrakoplovstvo bili su napadnuti", stoji u izvješću.
Britanske ministarstvo obrane ističe da je Rusija aneksijom Krima 2014. namjeravala, između ostalog, garantirati sigurnost Crnomorske flote.
"Sigurnost baze sada je izravno potkopana kontinuiranom agresijom Rusije protiv Ukrajine", navedeno je.
10:52 - U ukrajinskom napadu na selo pod ruskom kontrolom u regiji Luhansk u istočnoj Ukrajini ubijeno je sedam civila, među njima troje djece, objavili su ruski dužnosnici.
U napadu u ponedjeljak navečer pogođeno je selo Krasnoričenske u dijelu regije Luhansk koji drže ruske snage, rekao je u utorak predstavnik Luhanska u Zajedničkom središtu za kontrolu i koordinaciju (JCCC).
"Kao rezultat topničkog granatiranja ukrajinskih oružanih snaga na selo Krasnoričenske, ubijeno je sedam civila, uključujući troje djece (blizanci - djevojčica i dječak rođeni 2021. te djevojčica rođena 2015.", priopćio je predstavnik. Reuters nije mogao provjeriti informacije s bojišta.
JCCC je uspostavljen u sklopu propalog sporazuma iz Minska - dogovora Rusije i Ukrajine za posredništvo i deeskalaciju sukoba između proruskih separatista i Ukrajine koji je započeo nakon što je Rusija anektirala Krim 2014. godine.
08:24 - Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock naglasila je ključnu ulogu Ujedinjenih naroda u upravljanju globalnim krizama uoči putovanja u New York na Opću skupštinu UN-a koja počinje u utorak. Ipak, Baerbock je dodala da ovotjedna Opća skupština neće biti "kao prethodne", optuživši pritom Moskvu da je invazijom na Ukrajinu napala načela na kojima su utemeljeni Ujedinjeni narodi.
Iako je jedna do pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a Rusija pokazuje potpuno nepoštivanje međunarodnog prava i globalnog poretka, poručuje njemačka ministrica vanjskih poslova.
"Potrebni su Ujedinjeni narodi kako bismo pronašli zajednička rješenja za globalne probleme. Nijedna zemlja ne bi trebala živjeti u strahu od napada jačeg susjeda", kazala je Baerbock.
UN bi trebali činiti ljudi koji slušaju jedni druge s poštovanjem i razumijevanjem, ujedinjeni u zajedničkim temeljnim vrijednostima kao što su odricanje od nasilja i jednakost svih nacija, smatra Baerbock.
Njemačka ministrica vanjskih poslova istaknula je i da Njemačka čvrsto stoji uz Ukrajinu i da će nastaviti podržavati ju "sa svime što je potrebno" kako bi se uspostavio mir.
Fokus Opće skupštine UN-a bit će na "strašnim zločinima koji su u rusko ime počinjeni u Ukrajini", odnosno na tome kako se prema njima postaviti i procesuirati ih, kao i na smanjenju rizika od nuklearne katastrofe u Ukrajini zbog granatiranja nuklearnih elektrana, dodaje Baerbock.
08:12 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svom je noćnom obraćanju ustvrdio kako Ukrajinci stabiliziraju situaciju u regiji Harkiv i čvrsto drže svoje pozicije.
- Toliko čvrsto da okupatore hvata panika. Sada smo uvjereni da okupatori neće imati nikakvog uporišta na ukrajinskom tlu. Tempo je sada jako bitan. Tempo stabilizacije na oslobođenim područjima. Tempo kretanja naših trupa. Brzina obnove normalnog života na oslobođenom teritoriju - istaknuo je.
Osvrnuo se i na ispraćaj kraljice Elizabete II. te rekao kako joj je Ukrajina odala počast na visokoj razini. Naime, ispraćaju su prisustvovali premijer i prva dama.
- Među milijunima ljudi koji su došli odati počast njezinom veličanstvu bilo je i mnogo Ukrajinaca. Zahvalan sam svim Ukrajincima u Ujedinjenom Kraljevstvu koji su našim britanskim prijateljima u ovom tužnom trenutku pokazali da Ukrajina stoji uz njih - navodi.
7:10 - Ukrajina je priopćila da su njezine snage umarširale dalje na istok u teritorij koji su Rusi nedavno napustili, utirući put za potencijalni napad na moskovske okupacijske snage u regiji Donbasa dok Kijev traži više zapadnog oružja.
"Okupatori su očito u panici", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u televizijskom obraćanju u ponedjeljak navečer, dodajući kako je sada usredotočen na "brzinu" u oslobođenim područjima, "brzinu kojom se kreću naše trupe, brzinu uspostavljanja normalnog života". Ukrajinski čelnik također je nagovijestio da će iskoristiti video obraćanje Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u srijedu kako bi pozvao zemlje članice da ubrzaju dostavu oružja i pomoći.
"Činimo sve kako bismo osigurali da su potrebe Ukrajine zadovoljene na svim razinama - obrambenoj, financijskoj, gospodarskoj, diplomatskoj", rekao je Zelenski.
Ukrajinske oružane snage uspostavile su potpunu kontrolu nad selom Bilohorivka i spremaju se preuzeti cijelu pokrajinu Luhansk od ruskih okupatora, rekao je guverner pokrajine Serhij Gaidai. To je selo samo 10 kilometara zapadno od grada Lisičanska, koji je u srpnju nakon višetjednih svakodnevnih borbi pao u ruke Rusa.
"Bit će borbe za svaki centimetar", napisao je Gaidai na Telegramu. "Neprijatelj priprema obranu. Stoga nećemo jednostavno umarširati."
Luhansk i susjedna pokrajina Donjeck čine industrijaliziranu istočnu regiju Donbas, koju Moskva namjerava zauzeti kao primarni cilj onoga što naziva "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini. Ukrajinske trupe počele su se probijati u Luhansk nakon što su ovog mjeseca u munjevitoj protuofenzivi istjerale ruske snage iz sjeveroistočne pokrajine Harkiv.
Kao znak nervoze moskovske administracije u Donbasu zbog uspjeha recentne ukrajinske ofenzive, njen je čelnik pozvao na hitnu provedbu referenduma kako bi ta regija postala dijelom Rusije. Čelnik ruske separatističke uprave u pokrajini Donjeck Denis Pušilin pozvao je svog kolegu, separatističkog vođu u Lugansku, da udruže napore u pripremi referenduma o pridruživanju Rusiji.
Na jugu, gdje još jedna ukrajinska protuofenziva ostvaruje sporiji napredak, ukrajinske oružane snage priopćile su da su potopile teglenicu koja je prevozila ruske vojnike i opremu preko rijeke u blizini Nove Kakhovke u regiji Herson.
"Pokušaji izgradnje prijelaza nisu uspjeli izdržati vatru ukrajinskih snaga i zaustavljeni su. Teglenica... je postala dodatak podmorničkim snagama okupatora", stoji u izjavi vojske na Facebooku. Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješća s bojnog polja niti jedne strane.
6:45 - Wagner grupa, ruska privatna vojna tvrtka, pokušava regrutirati više od 1.500 osuđenih prijestupnika za sudjelovanje u ruskom ratu u Ukrajini, ali mnogi odbijaju pridružiti se, rekao je u ponedjeljak visoki američki obrambeni dužnosnik.
"Naše informacije pokazuju da Wagner trpi velike gubitke u Ukrajini, posebno - što nije iznenađujuće - među mladim i neiskusnim borcima", rekao je američki dužnosnik novinarima, govoreći pod uvjetom anonimnosti. Europska unija uvela je sankcije Wagner grupi, optužujući je za tajne operacije u ime Kremlja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da ta skupina ne predstavlja rusku državu, ali da privatni vojni poduzetnici imaju pravo raditi bilo gdje u svijetu sve dok ne krše ruski zakon.
Američki dužnosnik ukazao je na nedavne videosnimke na društvenim mrežama, na kojima se, kako se čini, vidi Jevgenij Prigožin, za kojeg su Ministarstvo financija SAD-a i Europska unija rekli da je s njim povezana Wagner grupa, kako pokušava vrbovati zatvorenike. Na snimci se vidi kako Prigožin pokušava regrutirati ruske zatvorenike, kao i Tadžike, Bjeloruse i Armence. Reuters nije neovisno potvrdio video snimke na društvenim mrežama.
Borci Wagner grupe optuženi su od strane skupina za ljudska prava i ukrajinske vlade da su počinili ratne zločine u Siriji i istočnoj Ukrajini od 2014. nadalje. U srpnju je britanska vojna obavještajna služba rekla da je Rusija koristila Wagner grupu za pojačanje svojih snaga na prvoj liniji u sukobu u Ukrajini.
Rusija je pretrpjela između 70.000 i 80.000 žrtava, bilo ubijenih ili ranjenih, od početka invazije na Ukrajinu, objavio je Pentagon prošlog mjeseca. Ukrajina je u ponedjeljak proširila svoju kontrolu nad nedavno ponovno osvojenim teritorijem dok su trupe marširale dalje na istok u područja koja je Rusija napustila, otvarajući put potencijalnom napadu na okupacijske snage u regiji Donbas.
Erdogan tvrdi da je Putin sada puno zainteresiraniji za pregovore o mirnoj reintegraciji okupiranih područja u sastav Ukrajine. Svakako, to bi bio najbolji put da se zaustavi i riješi rat, ali koliko tome vjerovati? Bojim se da Putinov režim samo kupuje vrijeme. Njima ništa nije za vjerovati.