Ukrajinski parlament Rusiju proglasio agresorom s istoka

Ukrajinski parlament Rada izglasao je odluku kojom se Rusija proglašava agresorom, a istočni dijelovi zemlje, koji su već godinama pod kontrolom proruskih separatista, njome su i službeno proglašeni okupiranima. Odluku je podržalo 280 zastupnika, i to nakon prilično žestoke trodnevne diskusije za parlamentarnom govornicom.

“Ruska Federacija čini zločin agresije protiv Ukrajine i privremeno drži pod okupacijom dijelove njezina teritorija”, stoji u odluci.

Kontrolirane banke

Iako sukobi na istoku zemlje, u kojima je poginulo više od 10 tisuća ljudi traju još od 2014. godine, Kijev je tek sada inicirao donošenje zakonskog rješenja po kojemu se Rusija službeno proglašava agresorom. No situacija ipak nije tako crno-bijela ni jednostavna. Moskva je priznala da se na strani pobunjenika u istočnoj Ukrajini bore dragovoljci iz Rusije, no kategorički opovrgava sve navode Ukrajinaca da se ondje nalazi i ruska vojska. S druge strane, istočni dio Ukrajine dio je zemlje s većinskim ruskim stanovništvom koje ne priznaje vlasti u Kijevu.

Sukobi više nisu ni približno jaki kao prije dvije godine, a situacija na terenu je više ili manje zacementirana. Pomicanja crta razdvajanja nema previše, a sukobi se sada svode na sporadičnu razmjenu vatre između ukrajinske vojske i postrojba proruskih separatista. Ipak, mnogo je izbjeglica s obje strane. Etničkih Ukrajinaca koji su s istoka zemlje otišli prema Kijevu, kao i etničkih Rusa koji su otišli prema Donbasu, glavnom gradu samoproglašene separatističke republike, koju nitko ne priznaje pa čak ni Moskva. Unatoč napetostima, Ukrajina ima veliki gospodarski problem jer dobar dio ukrajinskog bankarskog sektora još drže ruske banke predvođene Sberbankom. Upravo njihove poslovnice i danas posluju diljem Ukrajine čime djelomično kontroliraju novčarske tokove u zemlji. Ujedno, Rusija je i prilično važno tržište za ukrajinske proizvode, a energetski Ukrajina i dalje ovisi o ruskom plinu. Imajući na umu svu složenost situacije, dio analitičara drži da je nova zakonska odluka u stvari donesena ne toliko da bi se povećala napetost prema Rusiji nego da bi očvrsnuo položaj Kijeva na Zapadu.

Odluka ne rješava problem

Ukrajina takvom zakonskom odlukom kojom se zaoštrava stav prema Rusiji stječe nove simpatije u Washingtonu, ali si i otvara vrata novim tranšama pomoći iz SAD-a. S druge strane, nitko joj neće prigovarati da trgujući s Rusijom krši sankcije koje su Moskvi uvele SAD i Europska unija upravo zbog Ukrajine, odnosno zbog ruske aneksije Krima, drži dio zapadnih analitičara.

Svoju tezu podupiru i tvrdnjama da odluka o proglašenju Rusije agresorom dolazi u vrijeme relativnog smirivanja stanja, samo nekoliko tjedana nakon što su Ukrajina i separatisti na istoku zemlje razmijenili nekoliko stotina zarobljenika, što je najveća takva razmjena od izbijanja sukoba.

Ukrajinski mediji nisu pretjerano impresionirani odlukom Rade. Tako je “Ukrajinska pravda” ustvrdila da usprkos zvučnim zaključcima odluke ona ni za korak neće promijeniti status okupiranih područja niti ih približiti reintegraciji, dok opozicijski tabloid “Vijesti” tvrdi da je zakon donesen kako bi se pojam “neprijatelji naroda” mogao vrlo široko tumačiti. Reakcije iz Rusije su, naravno negativne na odluku parlamenta u Kijevu jer Moskva i dalje kategorički tvrdi da nema nikakve kontrole nad ruskim separatistima te poriče da na tom području drži vojne postrojbe. Tvrdi kako Kijev tom zakonskom odlukom okreće leđa Parizu i Berlinu, jamcima sporazuma iz Minska, i potpuno se okreće Washingtonu. 

Pogledajte i galeriju najmoćnijih vojnih sila koje će imati ključnu ulogu ako dođe do svjetskog rata: