Cijene hrane

Ulja i masti u Hrvatskoj skuplje su nego u Luxembourgu, Francuskoj, Danskoj, Austriji

Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Ilustracija za potrošačku košaricu
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Osijek: Biljana Borzan, hrvatska političarka, liječnica i članica SDP-a
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Rovinj: Weekend Food Festival, predavanje Biljane Borzan
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Zagreb: Biljana Borzan na konferenciji komentirala uvođenje eura
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan
13.12.2023.
u 12:44
Kada govorimo o utjecaju cijena na kupovne navike građana u Hrvatskoj, prosječna hrvatska obitelj troši 30 posto kućnog budžeta na hranu. Isto tako, 79 posto građana kaže da poskupljenje utječe na prehrambene navike, navodi europarlamentarka Biljana Borzan
Pogledaj originalni članak

Poskupljenje hrane nesumnjivo je obilježilo godinu na izmaku, pa i onu prethodnu. Gleda li se rast cijena hrane u državama članicama Europske unije od 2015., indeks je najveći u Mađarskoj, potom Bugarskoj i Slovačkoj, a slijede Njemačka i Hrvatska. Podaci su to Eurostata. Velika je razlika u cijenama između država članica.

– Primjerice, ulja i masti u Hrvatskoj skuplji su nego u Luxembourgu, Francuskoj, Danskoj, Austriji. U kategoriji voće, povrće, krumpir i meso, mi smo ispod EU prosjeka. Što se tiče ostale hrane, opet smo skuplji od Luxembourga, Švedske, Francuske ili Njemačke. Kruh je skuplji u RH nego u Njemačkoj – analizira naša europarlamentarka Biljana Borzan, u čijem je fokusu rada, poznato je, i kvaliteta hrane na tržištu EU, pa tako i RH.

Kada govorimo o utjecaju cijena na kupovne navike građana u Hrvatskoj, prosječna hrvatska obitelj troši 30 posto kućnog budžeta na hranu. Isto tako, 79 posto građana kaže da poskupljenje utječe na prehrambene navike.

– Više od polovice građana kupuje jeftinu hranu, alternativne proizvode i brendove, dok trećina građana kupuje manje hrane – upozorava Biljana Borzan.

POVEZANI ČLANCI:

Utjecaj cijena na kupovne navike građana u EU reflektira se tako što više od polovice građana kupuje proizvode koji su u tom trenutku na akciji. Smatra se kako je u Nizozemskoj na akcijama 70 posto nezdrave hrane, dok je u Belgiji tek jedan od 10 proizvoda na akciji zdrav, navodi Borzan. Približno 40 posto građana EU kupuje manje mesa i ribe. Gotovo polovica građana vjeruje kako su proizvođači i trgovci napuhali cijene da bi ostvarili profit.

Neprofitna organizacija Oxfam navodi kako je 18 najvećih korporacija koje proizvode hranu i piće ostvarilo 14 milijardi dolara neočekivane dobiti i u 2021. i u 2022. godini. Sve je zastupljeniji trend smanjenja pakiranja proizvoda, prepoznat kao "shrinkflation".

– U Njemačkoj je jedan margarin proglašen prijevarom godine jer je pakiranje s 500 grama spalo na 400 grama. Tako je zapravo poskupio za 25 posto. U Francuskoj je jedan trgovački lanac počeo označavati takve proizvode narančastom bojom – zaključuje Borzan.

VIDEO Prvi advent s eurom, pogledajte cijene u Zagrebu

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

PJ
pjer1963
15:14 13.12.2023.

Dok su svinjokolje bile dozvoljene moji roditelji nisu mogli prosati mast i cvarke nego su ih morali bacati. A vidi sada, ne mozes ih platiti.

DU
Deleted user
14:18 13.12.2023.

Naime cijene hrane u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Irskoj i UK u trgovinama su čak i do 100% niže nego u Hrvatskoj, osim hrane koja sadrži šećer kao slatkiši oni su u rangu kao i u Hrvatskoj, ali obzirom da kod nas samo 10% ljudi zarađuje više od 1700 eura mjesečno, vani minimalna plaća te sa tim zaključkom dolazimo do doga da imamo trgovački monopol. Nije normalno da je jedan Lidl svugdje jeftiniji nego u Hrvatskoj a u Hrvatskoj ima najniže troškove poslovanja....