Napokon su vidljive naznake usporavanja inflacije. Unatoč dvoznamenkastom rastu cijena, potrošnja blago raste, što daje razloga za optimizam – i kad je riječ o otpornosti hrvatske maloprodaje i, što je još važnije, kupovne moći građana, tvrdi se u analizi koju je za magazin Ja Trgovac izradila agencija NielsenIQ.
Ivan Junaković, voditelj razvoja poslovanja za srednju i istočnu Europu, kaže kako smo u devet mjeseci ove godine robu široke potrošnje plaćali 16% više nego u istom razdoblju lanjske godine (rast cijena bio je znatno viši krajem prošle i početkom ove godine). Ukupni financijski rezultat hrvatske maloprodaje je plus 17,5 posto, dok je konzumacija, odnosno količinska prodaja, veća 1,5% nego u istom razdoblju lani. Najviše je poskupjelo zamrznuto povrće, 40%, slijede jaja s 38%. Šećer je skuplji 33%, sladoledi 30, čips 29, sredstva za strojno pranje posuđa 28, omekšivači 27, keksi 26%..., podaci su procjene maloprodajnog tržišta (s diskonterima i drogerijama, ali bez ljekarni i specijaliziranih trgovina, i bez ugostiteljstva) za oko 150 kategorija u razdoblju za prehranu i neprehranu. Nisu uključene neke značajne (visokoobrtajne) kategorije poput cigareta te svježeg voća i povrća.
Povoljnije alternative
Na godišnjoj je razini prehrana (oko 100 kategorija u košarici) skuplja 18%, a od početka godine do kraja rujna 17%. Trgovačke robne marke (TRM) na godišnjoj su razini skuplje 16%, uz količinski pad od 2%, dok su brendovi skuplji 18%, uz količinski rast prodaje od 4%. Neprehrana (oko 50 promatranih kategorija) u zadnjih godinu dana raste 17,5%, a od početka godine 18%. Količinska prodaja u oba slučaja veća je 1%, a cijene od početka godine 17%. I ovdje su TRM od početka godine vrijednosno rasle u manjoj mjeri od brendova (17% TRM, a 19% brendovi), dobrim dijelom i zbog manjeg rasta cijena (TRM od početka godine prosječno 13%, a brendovi 21%).
Logično je, naime, da se, kad cijene rastu, okrećemo povoljnijim alternativama, čemu svjedočimo već neko vrijeme. No trgovačke robne marke i dalje ne rastu više od brendova, čak i malo sporije, tvrdi Junaković, tako da im se ukupni udio u prodaji s 22% smanjio na 21,5%. Popis onoga što nije poskupjelo vrlo je kratak – tek vlažni toaletni papir ima istu cijenu, dok je mlijeku i sredstvima za depilaciju prosječna cijena viša tek oko 2%. Pojeftinjenja se bilježe kod ulja – u prosjeku za 15% – te brašna za 7%.
POVEZANI ČLANCI:
– Najvećih 10 kategorija imaju slične pokazatelje – uz prosječno 14% veće cijene (u rasponu od +10% do +20%, uz iznimku mlijeka), ostvaruju prosječno 1,5% količinskog rasta, što rezultira 15,5% većom financijskom realizacijom. Ipak, ne raste konzumacija svima – od početka godine pada potrošnja piva, salama, kava i gaziranih pića (posljednjima su cijene više 20%). Narednih 10 kategorija, gdje se nalaze vina, sladoledi, keksi, čokolade, konzervirano i ukiseljeno povrće, ulja, vrhnja, čips, u prosjeku su poskupjele više (prosječno 17%) i imale u konačnici neznatan pad konzumacije. Rastom cijena iznad 20% ističu se sladoledi, čips, keksi, čokoladni prutići, konzervirano i ukiseljeno povrće te vrhnja – uz iznimku prutića, svi s padom konzumacije – objašnjava Junaković.
Rast cijena viši od od 20% nalazimo kod bombona, hrane za pse i mačke, vafla, mliječnih deserata, tjestenine, slanine i pancete, ekstrudiranog snacka i krekera... No konzumacija slanine i pancete te ekstrudiranog snacka rasla je 4%, a vafla i mliječnih deserata čak 7%.
Prodaja repelenata rasla 40%
Najvećih 10 kategorija u neprehrani imaju slične pokazatelje – uz prosječno 15% veće cijene (u rasponu od +8 do +27%) ostvaruju oko 2% količinskog rasta, što rezultira 17% većom financijskom realizacijom. Kategorije s rastom prosječnih cijena iznad 20% ujedno su i kategorije koje bilježe pad količinske prodaje – deterdženti za pranje rublja, omekšivači i kuhinjski papirnati ručnici. S druge strane, čak 29% rasla je prodaja vlažnog toaletnog papira, 35% regeneratora i maski za kosu (unatoč 21% većim cijenama) te 30% proizvoda za njegu usana (i uz poskupljenja od 12%). Godina pogodna za komarce i druge "dosadne" kukce rezultirala je i 17% većom potrošnjom insekticida i repelenata, što uz 25% više cijene rezultira rastom prodaje većim od 40%.
POVEZANI ČLANCI:
VIDEO: Andrej Plenković nakon sjednice Vlade obratio se medijima
U svemu tome najteže mi pada da je gradska tržnica izgubila ono što je desetljećima bila,a to je korektne cijene i kvalitetna roba . Ne ulazeći u problematiku. na tržnici je sve manje prodavača jer je sve manje kupaca. Začaran krug Mislim da je vrijeme da se uključe u problem i gradske vlasti i da se tržnici vrati stari sjaj